Magnezij je važan mineral koji igra ulogu u preko 300 enzimskih reakcija u ljudskom tijelu. Njegove brojne funkcije uključuju pomoć u radu mišića i živaca, reguliranje krvnog tlaka i podršku imunološkom sustavu.

Tijelo odrasle osobe u sebi sadrži oko 25 grama magnezija, od čega je otprilike polovica uskladištena u koštanom sustavu, a ostatak u mišićima, mekim tkivima i tjelesnim tekućinama. Simptomi pomanjkanja nisu uobičajeni kod zdravih ljudi, iako brojni ljudi putem prehrane ne unose dovoljne količine magnezija. Bademi, špinat i indijski orah neke su od namirnica iznimno bogatih magnezijem. Ukoliko putem prehrane osoba ne može unijeti dovoljno magnezija, postoji i mogućnost uzimanja dodataka prehrani.

ZDRAVSTVENE PREDNOSTI MAGNEZIJA

Magnezij je jedan od sedam esencijalnih makrominerala. To su minerali koji su čovjeku potrebni u relativno visokim količinama - barem 100 miligrama dnevno. Mikrominerali, poput željeza i cinka, jednako su važni, ali su ljudima potrebni u manjim količinama.

Magnezij je ključan za brojne tjelesne funkcije. Unos dovoljne količine ovog minerala može pomoći u prevenciji kroničnih oboljenja ili ih liječiti - oboljenja poput dijabetesa tipa 2, bolesti krvožilnog sustava, poremećaja raspoloženja, migrena, pa i Alzheimerove bolesti.

Prehrana bogata magnezijem u istraživanjima se pokazala kao blagotvorna za umanjenje rizika za razvijanje dijabetesa tipa 2, a razlog je vjerojatno u tome što magnezij igra važnu ulogu u kontroli glukoze i metabolizam inzulina. Dodatno istraživanje iz 2015. pokazalo je da većina osoba s dijabetesom ima nizak magnezij i kako bi on mogao igrati ulogu u upravljanju ovom bolešću. Pomanjkanje magnezija može pogoršati inzulinsku rezistenciju, stanje koje se često razvija prije dijabetesa tipa 2, ali i samo to stanje može izazvati nisku razinu magnezija. Istraživači moraju prikupiti dodatne dokaze prije nego što liječnici mogu u redovnoj praksi koristiti magnezij za kontrolu glikemije kod ljudi s dijabetesom.

Iako se najviše istraživanja bavi ulogom kalcija na zdravlje kostiju, i magnezij je ključan za zdravo formiranje kostiju. Istraživanje iz 2013. povezalo je adekvatan unos magnezija s većom gustoćom kostiju, poboljšanim stvaranjem kristala u kostima i nižim rizikom za osteoporozu kod žena nakon menopauze. Magnezij može pospiješiti zdravlje kostiju i izravno i neizravno, budući da pomaže u regulaciji kalcija i razina vitamina D, koji su dva dodatna nutrijenta važna za zdravlje kostiju.

Jedno od prvih seroloških istraživanja u Sjedinjenim Državama, koje utvrđuje prisutnost antitijela na novi koronavirus, procijenilo je da je broj zaraženih u Silicijskoj dolini u Kaliforniji sigurno više od 50 puta veći od službenih podataka.

Znanstvenici sa Stanforda testirali su tijekom prvog vikenda u travnju 3300 dobrovoljaca u Santa Clari, koji su se javili putem Facebooka, i smatraju da je između 2,5 i 4,1 posto lokalnog stanovništva bilo zaraženo novim koronavirusom, što je između 50 i 85 puta više od tadašnjih službenih podataka za tu regiju.

Stopa mortaliteta manja od očekivane

Znanstvenici procjenjuju da je stvarna stopa mortaliteta od covida-19 manja od 0,2 posto, navodi se u istraživanju objavljenom na internetu u petak.

Antitijela su odgovor imunološkog sustava na infekcije. Ona mogu osigurati imunitet; na neke viruse doživotan, na neke kraći od godine dana.

Metoda korištena u tom istraživanju ima neke nedostatke, primjerice zato što su bjelkinje bile brojnije među ispitanicima, a regija ima veliku populaciju hispanskog podrijetla, pa su znanstvenici morali korigirati podatke kako bi uzorak bio reprezentativan za lokalno stanovništvo.

Preliminarni rezultati eksperimenata provedenih u američkom državnom laboratoriju pokazuju da koronavirus ne može dugo preživjeti na visokim temperaturama i u sezoni visoke vlažnosti, brzo ga uništava sunčeva svjetlost, a sve to dokazuje kako su prva kontrolirana znanstvena ispitivanja - koja dosad nisu mogla biti i dokazana - vrlo vjerojatno ipak istinita.

Sažetak ovih preliminarnih rezultata, i dalje namijenjenih "samo za službenu upotrebu", u posjedu je Yahoo Newsa, a pruža nadu da nadolazeće ljetno vrijeme može uvelike smanjiti širenje zaraze koronavirusom na sjevernoj Zemljinoj hemisferi, iako stručnjaci svejedno upozoravaju kako to ni na koji način neće potpuno ukloniti ili čak nužno smanjiti nove slučajeve zaraze virusom COVID-19.

- Rizik od prenošenja virusa s površina na otvorenome manji je na danjem svjetlu te u uvjetima veće temperature i vlažnosti. Sunčeva svjetlost brzo uništava virus - piše u sažetku studije provedene u Nacionalnom centru za bioobrambenu analitiku i protumjere, državnom laboratoriju izgrađenom nakon terorističkih napada 11. rujna s ciljem odgovora na 'biološke prijetnje'.

Laboratorij djeluje u sklopu Ministarstva domovinske sigurnosti iz kojeg u povjerljivom izvješću upozoravaju da zatvoreni prostori s niskom vlagom, kao što su kabine zrakoplova, zahtijevaju dodatnu brigu kako bi se smanjio rizik od prenošenja zaraze. Spomenuto ministarstvo odbilo je službeno odgovoriti na pitanja o rezultatima studije - kažu kako ne žele iznositi bilo kakve zaključke na temelju još neobjavljenih podataka.

- Posvećeni smo borbi protiv virusa COVID-19, a zdravlje i sigurnost američkog naroda glavni su nam prioritet. Nije nam u praksi komentirati sadržaj neslužbenog dokumenta koji je 'procurio' u javnost. Bilo bi neodgovorno nagađati, donositi zaključke ili nenamjerno pokušati utjecati na javnost na temelju dokumenta koji još nije recenziran, tj. podvrgnut strogim znanstvenim validacijskim pristupima - stoji u njihovu priopćenju.

Južna Koreja bilježi sve veći broj osoba oporavljenih od Covida-19 kod kojih se virus ponovno javlja. To predstavlja nove zabrinutosti među znanstvenicima i zdravstvenim vlastima u zemlji koja je bila među najuspješnijima u svijetu po 'izravnavanju krivulje'.

Do ovoga petka korejske zdravstvene vlasti identificirale su 163 pacijenta koji su nakon potpunog oporavka ponovno testirani pozitivni na koronavirus. Broj se više nego udvostručio u otprilike tjedan dana, u usporedbi sa 74 slučaja 9. travnja. Ti pacijenti predstavljaju za sada 2 posto od 7.829 pacijenata koliko ih je sveukupno zabilježeno u državi.

Kako bi razotkrili razloge ponovne pojave bolesti, južnokorejske zdravstvene vlasti provode čitav niz testova i pregledavaju različite scenarije.

Svjetska zdravstvena organizacija rekla je prošlog tjedna da istražuje to pitanje. Iako će potpunija analiza potrajati najmanje nekoliko tjedana, rani nalazi sugeriraju da postoji više razloga. Korejski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (KCDC) sada razmatra scenarije koji bi mogli stajati iza ovog fenomena.

Kao najvjerojatniji navode situaciju da uopće nije došlo do reinficiranja, već samo do reaktivacije preostalih čestica virusa u organizmu zaražene osobe. Ako pacijent nije razvio dovoljan imunitet ili ako mu je nakon oporavka imunosni sustav oslabio, čestice virusa koje prethodno na testiranju nisu mogle biti detektirane bi dobile svojevrstan zamah pa bi test opet bio pozitivan. Postoji i mogućnost da koronavirus ima sposobnost mirovanja prije reaktivacije.

Međunarodna grupa naučnika, sa dr Peterom Forsterom sa Univerziteta u Kembridžu na čelu, tvrdi da postoje tri glavne varijante novog koronavirusa - A, B i C, objavljeno je u časopisu Proceeding of the National Academy of Sciences (PNAS).

Do tog zaključka naučnici su došli analizom genoma koronavirusa uzetih iz uzoraka 160 pacijenata iz celog sveta u razdoblju između 24. decembra prošle godine i 4. marta ove godine.

Varijanta A genetski je najsličnija koronavirusima nađenim kod šišmiša i pangolina ili ljuskavaca.

Ta se varijanta smatra "korenom epidemije Kovida-19", ali nije bila prevladavajuća u Vuhanu, kineskoj oblasti gde se virus prvi put pojavio. Veliki broj slučajeva koronavirusa varijante A pronađen je kod pacijenata iz SAD i Australije.

U Vuhanu je kod pacijenata dominirala varijanta B koronavirusa, koji se razvio iz varijante A (mutacijom dva gena).

Varijanta B prevladava kod pacijenata u istočnoj Aziji.

Varijanta C je glavni evropski tip koji je prisutan kod ranih bolesnika iz Francuske, Italije, Švedske i Engleske.

Ta varijanta koronavirusa "kći" je varijante B i zapažena je kod pacijenata u Hongkongu, Južnoj Koreji i Singapuru, odakle se proširila do Evrope.

"Većina slučajeva iz Vuhana su B varijanta iz koje se kasnije razvila varijanta C, i proširila se na početku kroz Singapur", rekao je Forster za Dejli mejl.

Forster smatra da varijanta C nije mutirala, ali naglašava da to ipak treba uzeti s oprezom, jer se takvo razmišljanje zasniva na malom uzorku.

Među pacijentima na odjelima intenzivnog liječenja u bolnicama za liječenje koronavirusa prevladavaju pretili muškarci. Stručnjaci još nisu sigurni zašto.

Ono što se kao uzorak počelo pojavljivati u Kini, dobilo je potvrdu u bolnicama u Europi i u Sjedinjenim Državama.

"Više muškaraca nego žena ima ozbiljne probleme s koronavirusom i među njima je više pretilih nego mršavih", kazao je Derek Hill, profesor medicinske radiologije na Kraljevskom koledžu u Londonu.

Dosadašnje statistike iz britanskih odjela intenzivnog liječenja potvrđuju taj fenomen: 73 pacijenata su muškarci, a 73,4 posto ih ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Usto, kod pretilih je muškaraca uočena manja vjerojatnost ozdravljenja kad zapadnu u kritično stanje.

Oko 42,4 posto pacijenata s indeksom tjelesne težine (BMI) nižim od 30 ozdravilo je i pušteno je kući, u usporedbi s 56,4 posto onih s indeksom manjim od 25.

I na odjelima intenzivne njege u francuskim bolnicama "vrlo je velik udjel pacijenata s prekomjernom tjelesnom težinom", rekao je intenzivist Matthieu Schmidt iz pariške bolnice Pitie-Salpetriere.

U Australiji su u ponedeljak hiljade medicinskih radnika dobrovoljno počele da primaju beseže vakcinu ili lažni lek (placebo), kako bi se u budućnosti videlo da li imaju osnova najnovija naučna saznanja da vakcina protiv tuberkuloze u velikoj meri štiti od virusa korona.

Iako još bez kliničkih ispitivanja i bez naučne preporuke da se vakcina protiv tuberkuloze (TBC) koristi kao zaštita od virusa korona, naučnici u SAD i Irskoj su uočili "upadljive" pokazatelje da države u kojima je redovno sprovođena vakcinacija protiv TBC-a imaju višestruko smanjenu smrtnost i obolevanje od virusa korona. To su komunističke države Istoka, bivše sovjetske države i socijalističke zemlje, uključujući i Srbiju, naspram SAD, Italije, Španije i drugih koje su obustavile ovu vrstu imunizacije.

Studija irskog medicinskog stručnjaka Pola Hegartija, koji radi sa epidemiolozima na Univerzitetu Teksas u Hjustonu, pokazuje na primeru 178 država s programima TBC vakcinacije, uključujući i Irsku - da imaju mnogo manje inficiranih virusom korona i smrtnih slučajeva u poređenju s državama u kojima se više ne sprovodi vakcinacija protiv tuberkuloze. "Ajriš tajms" je u ponedeljak preneo reči urologa Hegartija iz dablinske bolnice "Mater hospital", da to, prevedeno na jezik brojki, znači da je smrtnost i do 20 puta manja.

Beseže vakcina se u mnogim državama još daje bebama odmah po rođenju, ili u roku od mesec dana, ukoliko zbog zdravstvenih razloga nisu bile spremne da je odmah prime. Ta vakcina štiti od milijarne tuberkuloze i tuberkuloznog meningitisa. Međutim, naučnici tvrde da je poznato da ova vakcina obezbeđuje i neke druge prednosti: jača imuni sistem na respiratorne bolesti, što je verifikovala i Svetska zdravstvena organizacija, a koristi se i za lečenje karcinoma bešike, smanjujući tumor i njegov recidiv.

Da bi umanjili mogućnost greške, istraživači su ponovo procenjivali slučajeve tokom pandemije virusa korona, upoređujući ih po državama. "Nismo očekivali da ćemo videti toliko izraženu razliku", naveo je ovaj irski naučnik i izneo sledeće podatke: "Tokom 15 dana, broj novozaraženih (incidenca) virusom korona bio je 38 ljudi na milion - u zemljama koje sprovode vakcinaciju besežeom, dok je incidenca virusom u zemljama čije zdravstvo ne sprovodi taj program iznosila 358 na milion stanovnika. Stopa smrtnosti bila je 4,28 na milion u zemljama sa beseže programom, u odnosu na 40 umrlih na milion u zemljama bez takvog programa.

Prof. Dr Velo Markovski, infektolog, govori o pogrešnom dijagnostikovanju Kovid-19, nepotrebnim i netačnim testiranjima i neopravdanom i rizičnom karantinu. Nošenje rukavica je beskorisno. Vakcina je nepotrebna za ovakav tip virusa. Fizička neaktivnost, zatvoren prostor i nedostatak sunca mogu dovesti do mnogo mentalnih, kardiovaskularnih i drugih bolesti.

Trenutni tretman zaraženih COVID-19 virusom koji su u kritičnom stanju gotovo svuda u svetu je kao da se radi o upali pluća i koriste se respiratori.
O problemu pogrešnog tretmana su govorili i:

- dr Velo Markovski
- dr Klaus Kohnlein
- prof Džon Joanidis sa Stanforda

Dr Kameron Kajl Sidel, doktor urgentne medicine iz Njujorka koji brine o teško obolelim pacijentima od korona virusa na intenzivnoj nezi, poziva na preispitivanje definicije bolesti koju izaziva Kovid-19, kao i načina njenog lečenja, jer je u praksi, kroz direktan kontakt s pacijentima uočio da lečenje kao da se radi o upali pluća i respiratori izgleda nanose više štete nego koristi. Dr Sidel napominje da se trenutno tretman nad pacijentima koji su pozitivni na Kovid-19, a čije se stanje pogorša, svodi na tretman sindroma akutnog respiratornog distresa (SARD) uzrokovanog virusnom upalom pluća, dok u praksi medicinari, u stvari, viđaju da pacijenti primarno pate od nedostatka kiseonika, što umnogome podseća na visinsku bolest, a da do SARD-a praktično dolazi usled neprimerene terapije.

Koliko je ljudi stvarno zaraženo koronavirusom? U jednom njemačkom gradu preliminarni odgovor je oko 14 posto. Naučnici su do tog odgovora došli nasumičnim testiranjem krvi i detekcijom antitijela na koronavirus.

Riječ je o ključnim testovima kojima se otkriva koliki je udio osoba u populaciji bio zaražen, a da toga nisu bili ni svjesni. Takve osobe bi po pravilu trebale steći imunitet na koronavirus, a prve naznake upravo takvog odvijanja stvari dolazi iz Njemačke.


Općina Gangelt, blizu granice s Holandijom, teško je pogođena koronavirusom nakon što je karnevalski praznik u februaru privukao hiljade ljudi u grad.

Naučnici s lokalnog univerziteta utvrdili su nakon pretraga krvi 500 stanovnika, da je jedan od sedmero imun na koronavirus. Neki od tih ljudi uopće nisu imali simptome.

Istraživanje u Njemačkoj proveli su virolog Hendrik Streeck i nekolicina drugih iz Univerzitetske bolnice u Bonnu, koji su oko 1.000 stanovnika Gangelta uradili nalaze krvi, bris grla i ispunili anketu.