Znanost i tehnologijaS


Brain

Ples i sviranje na muzičkom instrumentu dovode do moždanih promjena

Ples i sviranje na muzičkom instrumentu dovode do moždanih promjena
Vreme provedeno na časovima klavira ili baleta nije izgubljeno vreme. Iako deca i mladi ponekad pružaju otpor tim vanškolskim aktivnostima, pokazalo se da su njihovi roditelji u pravu kada govore da je to za njihovo dobro.

Treninge je moguće selektivno forsirati da bi se ojačale neke moždane funkcije. Istraživači su sproveli studiju o vrsti i intenzitetu moždanih promena koje nastaju usled treninga muzičko-igračkih sposobnosti.

Jačanje neuronskih veza

Ples i sviranje na muzičkom instrumentu utiču na mozak na različite načine: kod igrača je prisutan opšti porast neuronskih veza, dok kod onih koji uče da sviraju jačaju specifični, određeni neuronski pravci.
Korist od razvoja muzičko-igračkih sposobnosti
Nova istraživanja ukazuju na značajnu korist od igre i sviranja za pacijente obolele od Parkinsonove bolesti kao i za decu obolelu od autizma, zaključuje prof. dr Virdžinija Penhjun.

Telescope

Daleki svijet otkriven kako kruži daleko iznad Plutona

Daleki svijet otkriven kako kruži daleko iznad Plutona
© NASA / ESA / G. Bacon
Istraživači su primetili misteriozni objekat u krajnjim granicama Sunčevog sistema. Ima ekstremnu orbitu, s obzirom da je potrebno 20.000 godina da kruži oko našeg sunca.

Astronomi su otkrili daleki svet, poznat kao L91, kako kruži daleko iznad patuljaste planete Pluton, u krajnjim granicama našeg solarnog sistema. Čini se da je objekat u procesu postepenog menjanja svog puta, i da se kreće prema Suncu unutar Ortovog oblaka u Kajperovom pojasu. Ni jedan objekat nije nikada viđen da to radi.

To je jedan od najekstremnijih objekata ikada otkrivenih, koji kruži oko Sunca izvan uticaja Neptunove gravitacije, najudaljenije planete u Sunčevom sistemu.

Istraživači trenutno raspravljaju o anomalnoj orbiti objekta i pokušavaju da dođu do mogućih teorija.

“Svaki put kada pronađemo još jedan od ovih objekata, dodajemo još jedan deo slagalici,“ kaže Meg Švamb, planetarni naučnik u Gemini opservatorijumu u Hilu na Havajima.

L91 je zvanično otkriven u septembru 2013. godine.

Istraživači su sproveli detaljnu studiju malog dela neba, kako bi uvrstili i opisali objekte koji čine Kajperov pojas.

Prema izveštaju iz Nature, eliptična orbita 91 ne dozvoljava mu da priđe Zemlji više od 50 puta udaljenosti između Zemlje i Sunca.

Seismograph

Supervulkan Aso spriječio veću katastrofu potresom pogođenog područja, predlažu japanski znanstvenici

Supervulkan Aso spriječio veću katastrofu potresom pogođenog područja, predlažu japanski znanstvenici
Vulkani i potresi spadaju među najdestruktivnije sile prirode, a mnogi se pitaju kada će slijedeća erupcija supervulkana ili neki megapotres baciti civilizaciju na koljena.

U potpunoj suprotnosti s ovakvim apokaliptičnim predviđanjima, pomalo bizarna nova studija otkrila je kako, ponekad, vulkani u stvari zaustave potrese prije nego što se dogode, piše IFLScience.

Vulkan spriječio veću katastrofu

Tim sa sveučilišta u Kyotu opisuje borbu titana koja se dogodila u Japanu 16. travnja 2016. između potresa Kumamoto i kotla planine Aso, koju se ponekad naziva i ‘supervulkan’.

Potres je bio jedan iz serije plitkih potresa koji su se dogodili u kratkom vremenskom razmaku jedan iz drugoga, a koji su ozlijedili tisuće ljudi a ubili barem 49. Potresli su zapadni dio otoka Kjušu, a izgleda da mu je središte bilo oko 30 kilometara od vulkana.

Magnituda mu je bila 7.3, a posljedica je to kompleksne mreže rasjeda koji su kliznuli naprijed na relativno niskoj dubini od samo 10 kilometara.

Većina potresa u tome području daleko su dublji. Glavni im je uzročnik spuštanje filipinske morske ploče, a sve nove pukotine najčešće niti ne dopru do površine. Ali Kumamoto potres rastvorio je stijene ispod milijuna stanovnika.

Microscope 2

Mutacija gena FOXD1 povećava opasnost od ponovljenog spontanog pobačaja

Mutacija gena FOXD1 povećava opasnost od ponovljenog spontanog pobačaja
Znanstvenici su povezali mutacije specifičnog gena s povećanom opasnošću od ponavljanog spontanog pobačaja što otvara put prema boljoj dijagnozi i liječenju žena pogođenih tom pojavom, objavljeno je u znanstvenom časopisu Royal Society Journal Open Biology.

Gen FOXD1 prvi put je bio identificiran u laboratorijskih miševa, napisala je ekipa znanstvenika u časopisu Royal Society Journal Open Biology u srijedu.

Istraživanjem su obuhvatili 556 žena koje su bile pogođene “ponovljenim spontanim pobačajima” (engleska kratica RSA). Cilj im je bio ispitati imaju li te žene mutacije istoga gena i utvrdili da - imaju.

Ponovljeni spontani pobačaj definira se za ženu koja je imala tri ili više spontanih pobačaja u prvih pet tjedana trudnoće. Kontrolna skupina od 271 žena koje ne pate od RSA također je bila uključena u studiju.

“Ustanovili smo da žene s mutacijama FOXD1 imaju statistički visok rizik da budu pogođene RSA”, kazali su znanstvenici.

Također su pronašli jednu varijantu koja je prisutna samo u kontrolnoj skupini žena koje nisu imale spontani pobačaj, pa su postavili hipotezu da bi ih ta varijanta mogla štititi od spontanih pobačaja.

Beaker

Fosilna goriva dobijaju poticaj: Znanstvenici slučajno pretvorili CO2 u etanol

Fosilna goriva dobijaju poticaj: Znanstvenici slučajno pretvorili CO2 u etanol
© AP Photo / Martin Meissnerov
Znanstvenici iz laboratorija Oak Ridge National Laboratory u SAD-u "slučajno" su otkrili kako preokrenuti proces sagorijevanja, time pretvarajući ugljični dioksid nazad u gorivo, piše Independent.

Znanstvenici su se prilikom procesa koristili nanotehnologijom, a zapravo su htjeli pretvoriti ugljični dioksid u metanol, a ne etanol. Kako su materijali korišteni u procesu vrlo jeftini, znanstvenici smatraju da bi se ovaj postupak mogao koristiti u industriji, na primjer u čuvanju viška energije stvorene u elektranama.

- Uzimamo ugljični dioksid, otpadni produkt sagorijevanja i zatim taj proces sagorijevanja okrećemo prema nazad kako bismo dobili korisno gorivo - kratko je objasnio proces dr. Adam Rondinone, glavni autor studije o ovom procesu koja je objavljena u časopisu ChemistrySelect.

Rondinone je također izložio sve pozitivne efekte ovog procesa:

- Etanol već danas možete koristit kao gorivo za vozila, bez modifikacija. S druge strane, ugljični dioksid je problem. Ako ga koristimo, onda sprječavamo da odlazi u atmosferu - smatra Rondinone.

Sam postupak tim iz laboratorija proveo je uz pomoć katalizatora napravljenog od ugljika, bakra i dušika, a kao okidač za reakciju korištena je struja.

- Očekivali smo da će proces biti kompliciraniji, a do otkrića smo donekle došli igrom slučaja. Pokušavali smo proučiti prvu fazu očekivane reakcije kad smo shvatili da katalizator provodi sasvim drugu reakciju. Etanol je za nas bio iznenađenje.

Otopina ugljičnog dioksida rastvorena u vodi pretvorena je u etanol u povratu između 63 i 70 posto, što znači da se većina CO2 i električne energije potrebne za njegovu proizvodnju ne gubi, nego pretvara u etanol, objasnili su znanstvenici kojima je sljedeći cilj dodatno pospješiti efikasnost procesa čija je praktična primjena potencijalno epohalno važna.

Microscope 2

DNK studija otkriva porijeklo evropskih bizona

DNK studija otkriva porijeklo evropskih bizona
© Rafał KowalczykModerni europski bizoni lutaju u Bialowieza šumi u Poljskoj
Naučnici su saopštili da su otkrili poreklo evropskih bizona i na taj način rešili zagonetku preistorijske pećinske umetnosti.

Evropski bizoni prvi put su se pojavili naizgled niotkuda pre oko 12.000 godina i razlikuju se od američkih.

Prethodna genetska analiza ukazala je na mogućnost da obe vrste potiču od stepskih bizona, vrste koja je lutala Evroazijom i Severnom Amerikom pre nego što je izumrla pre oko 9.000 godina.

Analizom uzorka DNK uzetih sa ostataka drevnog bizona istraživači su otkili do sada nepoznate vrste koje su se pojavile ukrštanjem mužjaka stepskog bizona sa ženkom divljeg goveda, istrebljenom vrstom čiji je potomak domaće govedo, pre najmanje 120.000 godina.

"Neočekivano je da takva hibridizacija može da dovede do nove vrste koja se takmiči sa obe vrste predaka, verovatno boljim prilagodjavanjem promenama životne sredine u to doba", rekla je istraživačica na Univerzitetu u Adelejdu u Australiji Džulijen Soubrijer.

Saturn

Astronomi otkrili 2 mala mjeseca skrivena iza prstena Urana

Astronomi otkrili 2 mala mjeseca skrivena iza prstena Urana
© Getty SCIEPRO
Dva astronoma koji su pregledavali 30 godina stare podatke s misije Voyager smatraju da su otkrili dva mala mjeseca skrivena iza prstena planete Urana, a svoje će otkriće detaljnije izložiti u časopisu Astronomical Journal, piše Avery Thompsonza Popular Mechanics.

Voyager je davne 1986. godine postao jedina ljudska letjelica koja je prošla pokraj sedmog planeta od Sunca i u nekoliko dana na Zemlju poslao razne podatke o vremenu na planetu, njegovim prstenovima, mjesecima i drugim stvarima. No, čak i 30 godina poslije znanstvenici analiziraju te podatke i otkrivaju nove stvari vezane uz Uran, uključujući i ovo otkriće dva nova mjeseca.

Dosad su astronomi oko Urana otkrili već 27 mjeseca, plus 13 prstenova. Novi mjeseci su otkriveni analizom uzoraka iz dva prstena, Alfa i Beta, koji upućuju na postojanje dva tijela u njihovoj blizini. Ako mjeseci zaista postoje, oni su vrlo vjerojatno mali i crni, zbog čega ih Voyager nije spazio na svojem proputovanju.

Kako bi dodatno potvrdili svoju tezu, astronomi će pokušati snimiti mjesece pomoću teleskopa Hubble.

Microscope 2

Japanski naučnici proizveli jajne ćelije u labaratoriji

Japanski naučnici proizveli jajne ćelije u labaratoriji
© MacMillian Publisher Ltd.Jajne ćelije proizvodene u laboratoriji iz matičnih stanica embrija

Eksperimenti japanskih naučnika pokazuju kako je moguće uzgojiti zdrave miševe iz jajnih ćelija koje su u potpunosti proizvedene u laboratoriji,
prenose mediji.

Jajne ćelije su proizvedene na osnovu ćelija kože koje su "reprogramirane" u matične ćelije, pojašnjava naučni časopis Nature.

Istraživači sa univerziteta u Kjotu pišu kako su mladunci dobijeni ovim postupkom bili zdravi i nisu imali poteškoća s neplodnošću.

Po njihovim tvrdnjama, uspjeh eksperimenta otvara mogućnost laboratorijske proizvodnje jajnih ćelija za parove kojima je potrebna medicinski potpomognuta oplodnja.

U ranijim istraživanjima su već u laboratorijskim uslovima proizvedeni spermiji, ali za to su bile neophodne embrionalne matične ćelije.

Ove ćelije se mogu transformisati u bilo koji tip ćelija u organizmu.

Blackbox

Tajanstvena misija američkog svemirskog aviona X-37B

Tajanstvena misija američkog svemirskog aviona X-37B
© X-37Bspace.com
Američka vojska i dalje sprovodi jednu od najtajnijih misija u svojoj istoriji.

Autonomna letjelica bez posade X-37B lansirana je u orbitu 20. maja 2015. godine. Poslije 500 dana i dalje je u vazduhu. Niko ne zna šta tamo radi, koji su joj zadaci, niti čemu uopšte služi.

Avion bez posade naziva OTV-4 (orbitalno testno vozilo-4) četvrta je letjelica tog tipa koja boravi u svemiru. Prva letjelica lansirana je u orbitu 2010. godine, a sletjela na Zemlju nakon 224 dana u svemiru.

Nakon toga je uslijedila misija iz 2011. godine, koja je završena nakon 468 dana, piše space.com. Treća misija je trajala 675 dana i takođe niko nije znao šta je avion radio na rubu svemira.

Američki zvaničnici su šturo saopštili da X-37B koristi radi razvijanja tehnologije svemirskih vozila za višestruku upotrebu.

Što znači - praktično ništa.

Neke od teorija šta bi letjelica mogla da radi uključuju i izvođenje napada bilo gdje u svijetu za manje od jednog sata, testiranje novog tipa propulzivnog pogona, špijunažu, kao i uništavanje neprijateljskih satelita. Letjelicu na solarni pogon izgradila je kompanija Boing.

Solar Flares

Drevna Venera je nekada bila slična Zemlja, sugeriše novo istraživanje

Drevna Venera nekada slična Zemlji, sugeriše novo istraživanje
© NASAPromatranja ukazuju da je Venera možda imala oceane u dalekoj prošlosti
Venera je danas utjelovljenje pakla - temperature od kojih se topi olovo, toksični oblaci iz kojih padaju kiše sumporne kiseline - no taj je planet nekada bio mnogo sličniji Zemlji, a možda je bio i prvi nastanjivi planet u Sunčevom sustavu.

Pokazalo je to novo istraživanje temeljeno na podacima koje je prikupila japanska letjelica Akatsuki , koja se nalazi u orbiti oko Venere.

- Da ste živjeli prije tri milijarde godina na niskoj geografskoj širini i niskoj nadmorskoj visini, temperature na površini bile bi kao u tropima na Zemlji, rekao je Michael Way, jedan od autora istraživanja.

Dobar početak za život

- Oceani antičke Venere imali bi konstantnu temperaturu, a ako život počinje u oceanima, onda bi ovo bila dobra polazišna točka, kazao je.

Znanstvenici su sve dostupne podatke ubacili u složenu simulaciju klimatskih uvjeta, i zaključili kako je vjerojatno da je Venera imala oceane dubine do dva kilometra. Ukoliko su stvarno postojali, mogli su opstati do prije 715 milijuna godina, što je dovoljno dug period klimatske stabilnosti da je moglo doći do pojave prvih oblika života.