Znanost i tehnologijaS


Microscope 2

Znanstvenici uzgojili cijeli model ljudskog embrija, bez spermija ili jajašca


Zimo
Čet, 07 Ruj 2023 11:56 UTC
Ljudski embrij
© Getty ImagesLjudski embrij, ilustracija
Znanstvenici su uzgojili cijeli model ljudskog embrija, bez spermija ili jajne stanice, prenio je BBC.

Tim instituta Weizmann kaže da njihov "model embrija", uzgojen uporabom matičnih stanica, izgleda kao školski primjer pravog 14-dnevnog embrija.

Čak je puštao hormone koji su u laboratoriju test na trudnoću učinili pozitivnim.

Ambicija je modela embrija pružiti etički način razumijevanja najranijih trenutaka naših života.

Prvi tjedni nakon što spermij oplodi jajnu stanicu razdoblje je dramatične promjene - od nakupine nejasnih stanica do nečega što na kraju postaje prepoznatljivo na snimci bebe.

Ovo ključno vrijeme glavni je izvor pobačaja i urođenih mana, ali se slabo razumije.

To je crna kutija i nije klišej - naše je znanje vrlo ograničeno, rekao je profesor Jacob Hanna s Instituta za znanost Weizmann.
Više...
Comet 2

Diljem sjeverne hemisfere, sada je vrijeme da vidite novi komet prije nego što nestane za još 400 godina

Branimir Vorša
Zimo
Čet, 07 Ruj 2023 09:00 UTC
komet
© Gianluca Masi putem AP-aOva slika koju je dao Gianluca Masi prikazuje komet C/2023 P1 Nishimura i njegov rep viđen iz Manciana u Italiji 5. rujna 2023.
Nedavno otkriveni komet prvi put u 400 godina pojavljuje se u našoj blizini, a promatrači na sjevernoj hemisferi imaju ograničeno vrijeme da uhvate letimičan pogled na njega, jer se neće vratiti narednih 400 godina.

Riječ je o kometu promjera jednog kilometraa, koji će sigurno proći pored Zemlje 12. rujna, približavajući nam se unutar 125 milijuna kilometara.

Kada i gdje

Za one koji rano ustaju, savjet je da pogled usmjere prema sjeveroistočnom horizontu otprilike sat i pol vremena prije zore, točnije manje od 10 stupnjeva iznad horizonta u blizini sazviježđa Lava. Komet će postati svjetliji kako se bude približavao Suncu, ali će se spustiti niže na nebu, što će ga činiti pomalo izazovnim za uočavanje. Iako će i dalje biti vidljiv golim okom.

Dakle, stvarno vam treba dobar dalekozor da ga vidite, a također morate znati gdje gledati, pojašnjava Paul Chodas, voditelj NASA-inog Centra za proučavanje objekata blizu Zemlje (Near Earth Objects ili NEO).
Više...
2 + 2 = 4

Znanstvenici otkrivaju da je 'čista matematika' zapisana u evolucijskoj genetici

Ivan Petričević
Kozmos
Uto, 05 Ruj 2023 00:00 UTC
slika
© Christoph Burgstedt/Getty Images
Spoj apstraktnog i opipljivog: otkrivena veza između matematike i evolucije.

U zadivljujućem susretu apstraktnog i opipljivog, dinamičan tim istraživača otkrio je duboku povezanost: međuigru čiste matematike i samu evoluciju života na molekularnoj razini.

Ne divi se ljepoti matematike samo matematičarima; sama priroda svjedoči toj ljepoti, nudeći beskrajne uzorke ukorijenjene u brojevima, koji čekaju da budu prepoznati.

Mnogi bi mogli smatrati teoriju brojeva ezoteričnom, no zapravo je to možda jedna od najpristupačnijih grana matematike. Proučavajući aritmetičke operacije s cijelim brojevima, obuhvaća poznate koncepte poput slavne Fibonaccijeve sekvence. Ovi matematički uzorci jasno se manifestiraju u našem okruženju - samo pogledajte češere ili suncokrete.

Dr. Ard Louis, istaknuti matematičar s Oxfordskog sveučilišta i glavni autor studije, naglašava: "Teorija brojeva ne razotkriva samo složene odnose među cijelim brojevima. Ona također ističe duboke matematičke strukture precizno isprepletene s prirodom."
Više...
Moon

Indijska lunarna misija Chandrayaan-3 premašila očekivanja


Bug
Pon, 04 Ruj 2023 19:27 UTC
indijska lunarna misija
Indijski lander i rover na Mjesecu su proveli dva tjedna aktivno istražujući okoliš, a prije nego su stavljeni u možda i trajnu hibernaciju, lander je obavio i povijesni svemirski "skok", koji je bio dio dodatnog plana

Indijska znanstvena svemirska misija Chandrayaan-3 zaključila je svoje planirane zadaće. Nakon nešto manje od dva tjedna aktivnog rada na površini Mjeseca, u blizini njegovog južnog pola, indijska svemirska agencija ISRO poslala je lander Vikram i pripadajući lunarni rover Pragyan u stanje hibernacije, pripremajući ih tako za dvotjednu noć.

Od potresa do sumpora

Prije nego su "zaspali" punih baterija, lander i rover obavili su mnogo posla, pa čak i više nego su to u kontroli misije očekivali. Tako je, primjerice, 28. kolovoza objavljeno da je spektrogramski skener na roveru otkrio prisutnost aluminija, sumpora, kalcija, željeza, kroma, titanija, mangana, silicija i kisika u sastavu Mjsečevog tla.
Više...
Cassiopaea

Najbolje od Weba: Mogućnost skrivenog planeta '9' u Kuiperovom pojasu otkrivena u novom istraživanju japanskih fizičara


Kozmos
Sub, 02 Ruj 2023 00:00 UTC
Japanski astrofizičari sugeriraju mogućnost skrivenog planeta u Kuiperovom pojasu!
slika
© The Astronomical Journal (2023). DOI: 10.3847/1538-3881/aceaf0Konačna orbitalna struktura nakon evolucije primordijalne raspršene populacije preko 4,5 Gyr pod gravitacijskim utjecajem četiri divovska planeta i KBP s m = 1,5 M⊕, a = 250 au, q = 195 au, i i = 30°. Rezultati dobiveni za kontrolni model i ovaj model prikazani su crnim i crvenim simbolima. Plave zvjezdice predstavljaju ekstremne TNO-ove. Orbita KBP-a označena je zelenim kvadratom.
Dvojica astrofizičara iz Japana pronašli su moguće dokaze o postojanju planeta sličnog Zemlji unutar Kuiperovog pojasa. U svom radu objavljenom u časopisu Astronomical Journal, Patryk Sofia Lykawka i Takashi Ito opisuju svojstva Kuiperovog pojasa za koja vjeruju da su u skladu s postojanjem planeta koji nije puno veći od Zemlje.

Tijekom posljednjeg desetljeća, nekoliko je studija podržalo teorije o mogućem postojanju planeta na dalekim vanjskim rubovima sunčevog sustava, koji je teorijski postao poznat kao Planet Devet. U ovom novom istraživanju, znanstvenici sugeriraju da je moguće da postoji planet mnogo bliže - u Kuiperovom pojasu.

Komentar: Skriveni planet? Ili je ovo potencijalni dokaz učinaka 'planeta' X/9, također poznatog kao Nemesis, ali za kojeg neki istraživači vjeruju da je zapravo binarna zvijezda našeg Sunca?

Više...
Jupiter

Astronomi amateri uočili udar na Jupiter


Dnevnik
Pet, 01 Ruj 2023 10:00 UTC
jupiter
© NASA
Amateri astronomi su prije par dana snimili ogroman bljesak na Jupiteru, koji je nastao nakon što je u plinovitog diva udarilo neko nebesko tijelo. Do udara je došlo 29. kolovoza u 1:45, po japanskom standardnom vremenu.

Na snimkama se vidi kratak bljesak na površini Jupitera koji je najvjerojatnije uzrokovao udar kometa ili asteroida.
Više...
Rose

Kako biljke prenose genetska sjećanja


Okvir
Sre, 30 Kol 2023 00:00 UTC
Arabidopsis thaliana
© Cold Spring Harbor LaboratoryArabidopsis thaliana je biljna vrsta koja se široko koristi za temeljna biološka otkrića. Uz pomoć ovog svestranog testnog subjekta, znanstvenici CSHL-a sada su otkrili tajne procesa koji pomaže u kontroli nasljeđa.
Kada organizmi predaju svoje gene budućim generacijama, oni uključuju više od koda zapisanog u DNK. Neki također nose kemijske markere koji govore stanicama kako koristiti taj kod. Prijenos ovih markera budućim generacijama poznat je kao epigenetsko nasljeđe. Posebno je čest u biljkama. Dakle, značajna otkrića ovdje mogu imati implikacije na poljoprivredu, zalihe hrane i okoliš.

Profesori Cold Spring Harbor Laboratorija (CSHL) i istraživači HHMI Rob Martienssen i Leemor Joshua-Tor istražuju kako biljke prolaze uz markere koji drže transpozone neaktivnima. Transpozoni su također poznati kao skačući geni. Kada su uključeni, mogu se kretati i ometati druge gene. Kako bi utišale i zaštitile genom, stanice dodaju regulatorne oznake određenim DNK mjestima. Taj se proces naziva metilacija. Istraživanje je objavljeno u časopisu Cell.

Martiensen i Joshua-Thor sada su pokazali kako protein DDM1 pravi mjesta za enzim koji stavlja te oznake na nove niti DNK. Biljnim stanicama je potreban DDM1 jer je njihov DNK čvrsto upakiran. Da bi njihov genom bio kompaktan i uredan, stanice omotavaju svoju DNK oko proteina koji se zovu histoni. "Ali blokira pristup DNK za sve vrste važnih enzima", objašnjava Martiensen. Prije nego što dođe do metilacije, "morate ukloniti ili maknuti histone s puta."
Više...
Galaxy

Otkriven novi ostatak supernove u Mliječnom putu


Kozmos
Pon, 28 Kol 2023 00:00 UTC
supernova
© Filipović i sur., 2023.ASKAP slika galaktičkog SNR-a G288.8–6.3 na 943 MHz
Australski radioteleskop "Australian Square Kilometer Array Pathfinder" (ASKAP) omogućio je međunarodnom timu astronoma neočekivano otkriće novog ostatka supernove u Mliječnom putu, koji je dobio oznaku SNR G288.8-6.3. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su 17. kolovoza na arXiv platformi.

Ostaci supernova (SNRs) predstavljaju šireće strukture koje su posljedica eksplozije supernove. Sastoje se od materijala koji je izbačen tijekom eksplozije i međuzvjezdane tvari koja je bila zahvaćena udarnim valom iz eksplodirane zvijezde.

Istraživanje takvih ostataka od ključne je važnosti za astronome jer su ključni u evoluciji galaksija. Osim što šire teške elemente nastale u eksploziji supernove, pružaju i energiju potrebnu za zagrijavanje međuzvjezdanog prostora. Smatra se da SNRs imaju glavnu ulogu u ubrzanju kozmičkih zraka unutar galaksija.
Više...
Comet 2

Komet Nishimura: Hoće li ovaj komet biti nebeski spektakl?


Kozmos
Ned, 27 Kol 2023 00:00 UTC
Komet Nishimura
© NASAKomet Nishimura snimljen sa Zemlje 21. kolovoza
Hideo Nishimura iz japanskog grada Kakegawa otkrio je 12. kolovoza komet čija je pojava neobično posebna. U doba kada robotska skeniranja neba u potrazi za asteroidima preuzimaju primat, otkrića pojedinaca postaju rijetkost. Sustavi kao što su ATLAS, PanSTARRS i ZTF efikasno detektiraju komete dok su još na velikim udaljenostima i slabo sjaje.

Nishimura se oslonio na teleobjektiv od 200 mm f/3 uparen s Canon fotoaparatom od 20,2 megapiksela. Otkrio je komet koji je prelazio Zemljinu putanju prije automatiziranih sustava, što je impresivan uspjeh. Komet je dobio ime C/2023 P1 (Nishimura), što je Nishimurino treće otkriće kometa.

Putanja kometa

Kada je prvi put uočen, Komet Nishimura sjajio je s magnitudom +10,4 u zviježđu Blizanaca, daleko od mogućnosti da ga se vidi golim okom. Ipak, analize sugeriraju da brzo juri prema Zemlji i Suncu. Do 12. rujna bit će na udaljenosti od otprilike 125,5 milijuna kilometara od Zemlje, a samo pet dana kasnije približit će se Suncu na otprilike 33,7 milijuna kilometara.
Više...
Galaxy

Kvantna 'yin-yang' holografska slika prikazuje dva fotona koja su isprepletena u stvarnom vremenu


Kozmos
Pon, 21 Kol 2023 00:00 UTC
fotoni
© Nature Photonics, Zia et al.Rekonstrukcija holografske slike dvaju isprepletenih fotona
Istraživači na Sveučilištu u Ottawi, u suradnji s Danilom Ziom i Fabiom Sciarrinom sa Sapienza Sveučilišta u Rimu, nedavno su demonstrirali novu tehniku koja omogućuje vizualizaciju valne funkcije dvaju isprepletenih fotona, osnovnih čestica koje čine svjetlost, u stvarnom vremenu.

Koristeći analogiju para cipela, koncept isprepletenosti može se usporediti s nasumičnim odabirom cipele. U trenutku kada identificirate jednu cipelu, priroda druge (bilo da je lijeva ili desna) trenutačno je razaznata, bez obzira na njenu lokaciju u svemiru. Međutim, intrigantni faktor je inherentna nesigurnost povezana s postupkom identifikacije sve do točnog trenutka promatranja.

Valna funkcija, središnji princip u kvantnoj mehanici, pruža sveobuhvatno razumijevanje kvantnog stanja čestice. Na primjer, u slučaju cipele, "valna funkcija" cipele mogla bi nositi informacije poput lijeve ili desne, veličine, boje i slično.

Preciznije, valna funkcija omogućuje kvantnim znanstvenicima da predviđaju vjerojatne ishode različitih mjerenja na kvantnom entitetu, npr. položaj, brzina, itd.
Više...