Znanost i tehnologijaS


Bizarro Earth

Neki ljudi su opsjednuti svojim bunkerima sudnjeg dana, ali Sam Altman se našalio da im zapravo neće biti važno ako dođe do AI apokalipse

bunker
© Kevin Dietsch/Getty ImagesGeneralni direktor OpenAI-ja Sam Altman (lijevo) i ulaz u podzemni bunker (desno)
Poznato je kako su neki bogataši, pogotovo oni koji su milijarde stekli u tehnološkom sektoru, opsjednuti apokalipsama i traženjem zaštite od katastrofa u nekakvim udaljenim i skrivenim bunkerima i čini se kako je najpopularnija destinacija za takva skloništa Novi Zeland. Jedan od takvih bogataša koji želi biti spreman za apokalipsu jest Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a. On, kako je priznao novinarima, nema bunker za sudnji dan, no zato ima, kako je rekao - "strukturu", što god da to značilo.

No dok bi takvi bunkeri, strukture i sve što tzv. preperri pripremaju kako bi spremni dočekali nekakve nuklearne apokalipse, ratove ili što god, možda i mogle pomoći da prežive u nekim situacijama, čini se kako neće moći pobjeći od jedne opasnosti. Ništa od toga neće vam pomoći ako opća umjetna inteligencija ode u krivom smjeru, našalio se tijekom nedavne konferencije u organizaciju WSJ-a Sam Altman.

Iako se Altman šalio, oni koji su pesimistični oko razvoja umjetne inteligencije i njenog utjecaja na čovječanstvo, vjerojatno će se složiti s takvim načinom razmišljanja.

Blue Planet

Radio signalu je trebalo 8 milijardi godina da stigne do Zemlje, ali njegov izvor je misterij

radio signal
© ESO/M. KornmesserUmjetnikova ilustracija prati dugi, kozmički put brzog radijskog praska koji je nastao u dalekim galaksijama i stigao do Zemlje 8 milijardi godina kasnije
Astronomi su zabilježili misteriozne radiovalove kojima je trebalo 8 milijardi godina da dođu do Zemlje. Radi se o jednoj od najudaljenijih i najsnažnijih do sada opaženih brzih provala radiovalova (FRB). Naime, eksplozija FRB 20220610A trajala je manje od jedne milisekunde, ali je u tom djeliću trenutka oslobodila onoliko energije koliko naše Sunce emitira tijekom 30 godina.

Brze provale radiovalova su jedan od najfascinantnijih misterija u svemiru. Radi se o izuzetno snažnim signalima, neki oslobađaju više energije od 500 milijuna Sunca, a traju manje od treptaja oka. Jedna od najvažnijih karakteristika FRB-ova jest to da su oni kratkotrajni i nepredvidivi. Obično se pojave iznenada na nekom dijelu neba i traju tek nekoliko milisekundi.

Ponavljajući FRB-ovi, dakle kada se ne radi samo o jednom intervalu, već o više njih uzastopce, vrlo su rijetki i posebice privlače pažnju astronoma. Neki od ponavljajućih FRB-ova se javljaju periodično, u pravilnim razmacima, svakih nekoliko dana ili mjeseci.

Microscope 1

Znanstvenici rješavaju misterij zašto Europljani imaju manje DNK neandertalaca nego ljudi Istočne Azije

neandertalci
© Joe McNally / Suradnik preko Getty ImagesaEuropljani imaju manje neandertalsko (na slici desno) podrijetlo nego istočni Azijci danas jer je Homo sapiens koji se bavi uzgojem migrirao s Bliskog istoka u Europu prije otprilike 10 000 godina
Povijest neandertalaca je duga i započela je prije 400 000 godina. Ova se populacija najbolje poznatih ljudskih predaka proširila na grubo gledano područje od Atlantika na zapadu do središnje Azije na istoku. Neandertalska populacija je bolje poznate od ostalih ljudskih predaka jer je živjela velikim dijelom u špiljama u kojima su ostale dobro sačuvane njihove brojne kosti.

Iako su neandertalci nastanjivali Europu zanimljivo je da moderni Europljani u sebi imaju manje neandertalskog genoma u odnosu na primjerice istočne Azijate. Nova istraživanja nude djelomično obrazloženje za tu neobičnu situaciju. Zanima li vas o čemu je riječ zavirite u nastavak našeg članka.

Ljudi izvan Afrike u pravilu imaju u sebi oko 2 posto neandertalskog genoma, ali populacija istočne Azije primjerice Kinezi i Japanci u sebi mogu nositi i između 8 i 24 posto neandertalskih gena. Ta je situacija još čudnija jer neandertalci nisu prema raspoloživim podacima nikada naselili istočnu Aziji ili nam je to nastanjivanje nekako promaknulo.

Comet

Kometu koji juri prema Zemlji ponovno izrastu 'rogovi' nakon masivne vulkanske erupcije

komet
© Comet Chasers/Richard MilesKomet 12P/Pons-Brook (12P) fotografiran 8. listopada, s vidljivim "rogovima" u komi kometa
Astronomi otkrivaju da komet kojemu su procijenili promjer na 30 kilometara nakon eksplozije u svemiru juri prema Zemlji. Komet nas neće pogoditi, no u trenutku kad dosegne najbližu točku našoj planeti, 21. travnja sljedeće godine, bit će vidljiv golim okom.

Ogromna svemirska stijena nazvana je 12P/Pons-Brooks. Riječ je o kriovulkanskom kometu odnosno hladnom vulkanu. Ima čvrstu jezgru i sastoji se od leda, prašine i oblaka plinova koji istječe iz unutrašnjosti kometa. Kada sunčevo zračenje zagrije unutrašnjost kometa, pritisak u njemu raste i komet snažno eksplodira, izbacujući svoju smrznutu unutrašnjost u svemir kroz velike pukotine u ljusci jezgre.

Komentar: Pogledajte također: Komet 12P/Pons-Brooks eksplodira i dobija 'rogove'


Map

Drevni ostaci davno izgubljene tektonske ploče otkriveni na Borneu

tekstonska ploča
© Suzanna van de Lagemaat, Sveučilište u UtrechtuGeolozi otkrivaju ostatke izgubljene 'Mega-ploče'. Pontska oceanska ploča koja je nedavno rekonstruirana: njezin položaj u drevnom Tihom oceanu prije 120 milijuna godina i njezini sadašnji ostaci.
Dugo nakon što je značajan dio Zemljine kore zaronio u dubine njenih unutarnjih slojeva, znanstvenici su otkrili pojedinosti o davno izgubljenoj tektonskoj ploči veličine četvrtine Pacifika. Suzanna van de Lagemaat, geologinja sa Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj, i njen supervizor, Douwe van Hinsbergen, donose ovo otkriće spajanjem geoloških podataka iz pregibanih planinskih lanaca i oceanskih fragmenata naslaganih na vrhovima kontinentalnih ploča diljem azijsko-pacifičke regije.

Ova otkrića ukazuju na postojanje Pontske ploče, koja je nekoć obuhvatila četvrtinu današnjeg Tihog oceana. Prema procjenama istraživača, ova ploča datira 160 milijuna godina unatrag, u doba postojanja velikog oceana između Euroazije i Australije, koji je bio povezan s Antarktikom kao dio superkontinenta Pangea.

U procesu raspadanja Pangee, Pontsku ploču su "progutale" druge ploče koje su donijele Borneo i Filipine na njihove današnje položaje. Van de Lagemaat je koristila podatke prikupljene na terenu kako bi rekonstruirala kretanje tektonskih ploča u regiji spoja, poznatoj kao Junction Region, koja prolazi kroz Japan, Borneo, Filipine, Novu Gvineju i sve do Novog Zelanda, prenosi Science Alert.

Cassiopaea

Prva supernova koju je umjetna inteligencija otkrila, potvrdila, klasificirala i podijelila

supernova
© Legacy Surveys / D. Lang (Perimeter Institute) za slojeve Legacy Surveys i unWISE / NASA/JPL-Caltech / D. Lang (Perimeter Institute)Slika dubokog svemira galaksije u kojoj se dogodila supernova
Umjetna inteligencija, čini se, mogla bi odigrati veliku ulogu u eventualnom pronalasku tragova života u svemiru. Naime, kako su objavili sa Sveučilišta Northwestern, umjetna inteligencija koju je razvio tim znanstvenika sama je tražila, detektirala, potvrdila, klasificirala i objavila otkriće supernove. Pri tome ljudi nisu imali nikakvog utjecaja na njen rad.

AI alat Bright Transient Survey Bot (BTSbot) razvijen je pomoću 1,4 milijuna fotografija iz gotovo 16 tisuća izvora, a omogućuje automatizaciju cijelog procesa otkrivanja eksplozije zvijezda.

Znanstvenici ističu kako BTSbot ne samo da eliminira mogućnost ljudske pogreške, već i dramatično povećava brzinu otkrivanja supernova.

U konačnici, uklanjanje ljudi iz procesa daje više vremena istraživačkom timu da analizira svoja opažanja i razvije nove hipoteze za objašnjenje podrijetla kozmičkih eksplozija koje promatramo, istaknuo je astronom sa Northwesterna Adam Miller, jedan od vodećih istraživača u razvoju od BTSbota.

Njegov kolega, koji je vodio razvoj AI alata, Nabeel Rehemtulla, istaknuo je kako će im alat pomoći da bolje razumiju životne cikluse zvijezda i podrijetlo elemenata koji ih stvaraju.

Galaxy

Dva divovska planeta sudarila su se i isparila u udaljenom zvjezdanom sustavu

planete
© Mark GarlickIlustracija ogromne, svjetleće krafne koju stvaraju sudari planeta
U ogromnom svemirskom prostranstvu, na oko 1800 svjetlosnih godina od Sunčevog sustava, nedavno se odigrao događaj kakav astronomi rijetko imaju priliku promatrati.

Dva kolosalna planeta u udaljenom zvjezdanom sustavu sudarila su se, što je rezultiralo njihovim raspadanjem i stvaranjem sjajnog ostatka koji oblikom podsjeća na krafnu s rupom. Riječ je o prvom izravnom znanstvenom promatranju sudara planeta i neposrednih posljedica tog sudara.

Kako je sve počelo?

Astronomi su 2021. godine promatrali događaj bez presedana, koji je uključivao zvijezdu nalik Suncu nazvanu ASASSN-21qj. Ta je zvijezda doživjela nevjerojatno zatamnjenje, zbog čega je njezin sjaj pao za nevjerojatnih 95 posto. Pomniji pogled otkrio je, međutim, iznenađujući obrat - tri godine prije zatamnjenja, zvijezda je prošla kroz značajno povećanje sjaja.

Evil Rays

Istraživači: "Izvanredni" rezultati u području transplantacije organa - majmun preživio 2 godine s genetski modificiranim svinjskim bubregom

makaki
Majmun je preživio više od dvije godine sa svinjskim bubregom, a eksperti kažu da "izvanredni" rezultati daju nadu za upotrebu svinjskih bubrega i kod ljudi. Dvadeset i jednom makaki majmunu dani su organi genetski modificiranih minijaturnih svinja s Yucatana.

Znanstvenici su napravili 69 genetskih modifikacija kako bi zaustavili odbacivanje bubrega i produljili preživljavanje. To je uključivalo eliminaciju svinjskih virusa i oduzimanje gena kako ne bi kodirali antigene koje ljudski imunološki sustav napada, uzrokujući odbacivanje organa.

Ostale modifikacije bile su usmjerene na gen svinjskog endogenog retrovirusa, za koji istraživanje sugerira da bi mogao zaraziti ljudske stanice. Ljudski geni dodani svinjama također su pomogli produžiti preživljavanje bubrega. U slučajevima kada se dodalo sedam ljudskih gena stopa preživljavanja povećala se sedam puta, tvrde znanstvenici s Harvard Medical Schoola i biotehnološke tvrtke eGenesis.

Comet 2

Novo istraživanje: Udar kometa izazvao je veliku promjenu na Zemlji prije 13 000 godina

kometa
© Olegov tim/Canva ProUmjetnikov dojam kozmičkog udara koji pogađa Zemlju
Prije gotovo 13 tisuća godina, život ranih lovaca-sakupljača u Siriji drastično se promijenio. Usred njihove rutine sakupljanja hrane i lova, ogromna vatrena kugla proparala je nebo.

Taj nebeski posjetitelj eksplodirao je u zraku zaglušujućom snagom, oslobađajući udarne valove koji su odjeknuli površinom, ostavljajući za sobom trag porušenih stabala i nastambi.

Kataklizmički događaj kao katalizator u rađanju poljoprivrede

Nova istraživanja sugerirju da je taj kataklizmički događaj bio katalizator rađanja poljoprivrede u Siriji, bitne prilagodbe za opstanak tadašnje zajednice. Ta istraživanja objavljena su u časopisu Science Open pod temom Airbursts and Cratering Impacts.

Komentar: Prije 13.000 godina komete su napravile ogromnu globalnu katastrofu, ali one su padale još puno puta prije i nakon toga sa razarajućim posljedicama po čovječanstvo. Čini se da jedan od stupova u Gobekli Tepeu u Turskoj služi kao podsjednik na ovaj razarajući događaj od prije 13.000 godina. Više o tim kometarnim događajima pročitajte u našim slijedećim člancima: Za više o starim saznanjima i nedavnim otkrićima o povijesti našeg planeta s cikličkim katastrofama, pogledajte:


Nebula

Savijeni radiomlaz otkriven u klasteru galaksija Abell 514

nešto
© arXiv (2023). DOI: 10.48550/arxiv.2310.00914Prikaz više valnih duljina Abella 514. uGMRT radijske karte (zeleno), adaptivno izglađena XMM-Newtonova rendgenska zraka (crveno) a konture gustoće crvene sekvence prekrivene su Magellan/Megacam optičkom kompozitnom slikom u boji
Astronomi su proveli detaljne niskofrekventne radio opservacije galaktičkog skupa Abell 514 koristeći poboljšani Giant Metrewave Radio Telescope (uGMRT). U svojim rezultatima, otkrili su savijeni radiomlaz velikih razmjera u ovom skupu.

Galaktički skupovi su najveće strukture koje gravitacija drži na okupu, sastavljene od tisuća galaksija koje su gravitacijski povezane. Oni su od ključne važnosti za produbljivanje znanja o formaciji i evoluciji svemira na velikim razinama.

Pojedinosti o galaktičkom skupu Abell 514

Abell 514, često označen kao A514, je fuzijski galaktički skup s crvenim pomakom od približno 0,07. Otkriven je 1958. godine. Ima masu od oko 300 bilijuna sunčevih masa i prosječnu temperaturu od 3,8 keV. Dosadašnja istraživanja A514 pokazala su da ima bogatu morfologiju i da domaćinuje nekoliko proširenih radio izvora.