Tema nesuglasica oko Azovskog mora otvorena je da popuni upražnjeno mesto: Krim je prestao da bude goruća tema i njega više ne shvataju kao instrument pritiska na Rusiju, zbog čega je Zapad izmislio novi povod kako bi ostvario svoje ciljeve, izjavio je u četvrtak zamenik šefa ruske diplomatije Grigorij Karasin.

"Azovska tema je ubačena u informacioni prostor namerno i nategnuto. Aktuelni kijevski režim je u koordinaciji sa svojim inostranim pokroviteljima pronašao novu antirusku temu koja je otvorena da popuni upražnjeno mesto... Situacija u tom regionu našim takozvanim zapadnim partnerima nije posebno interesantna. Njima je važan novi povod za napad na Rusiju i izgovor za pojačavanje sankcija Rusiji", rekao je Karasin u intervjuu listu "Komersant".

Prema njegovim rečima, Rusiju su aktivno počeli da optužuju, "kako je to uobičajeno u poslednje vreme", za neka nezakonita dejstva, a da se pritom ne navode dokazi za to.

Karasin je istakao da je priča o tome da Rusija militarizuje Azovsko more još jedno izmišljeno zastrašivanje.

"Oružane snage Ruske Federacije se koriste samo za zaštitu Krimskog mosta zbog terorističkih pretnji. Za bezbednost u Azovsko-kerčkom basenu odgovaraju ruski graničari. Njihove snage i sredstva su dovoljni za ispunjavanje tog zadatka i ni o kakvom stvaranju vojno-morske baze tamo nema reči", rekao je Karasin.

Prema njegovim rečima, Ukrajina je ta koja se bavi vojnim aktivnostima u Azovskom moru, intezivno povećava svoju vojno-mornaričku grupaciju uz podršku SAD i proširuje obalsku vojnu infrastrukturu.

"Takva dejstva su usmerena na stvaranje još jednog izvora napetosti koji bi omogućio Kijevu da skrene pažnju sa sopstvenih unutrašnjih problema, uključujući i predizbornu kampanju za predsednika zemlje koja je praktično počela. U Kijevu svesno naduvavaju azovsku temu, to je propaganda", dodao je Karasin.

Rukovodstvo NATO-a je dovelo u zabludu ne samo Sovjetski savez, nego i celu svetsku zajednicu, proširujući savez na Istok, uprkos dogovorima sa Moskvom, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

"To je bila prevara svetskih razmera", istakla je Zaharova i podsetila na javne izjave bivšeg predsednika SSSR-a Mihaila Gorbačova na tu temu.

Portparolka je dodala da za tu prevaru nije odgovorno rukovodstvo Alijanse, niti su odgovorne konkretne osobe, već cele države i politički sistemi.

Osim toga, ona je pozvala svetsku javnost da obrati pažnju kakve napade SAD i njeni saveznici izvode na međunarodnu stabilnost.

"To nije samo pitanje bezbednosti Rusije, već bezbednosti celog sveta", dodala je Zaharova.

Ruski mediji podsećaju da je zaustavljanje širenja Alijanse na Istok kamen spoticanja u odnosima Rusije i NATO-a. Moskva insistira na tome da je Brisel obećao da će slediti taj princip, dok NATO to negira.

Poslednjih godina Rusija je više puta obaveštavala o aktivnosti NATO-a u blizini svojih zapadnih granica. Brisel to naziva "sprečavanjem ruske agresije", dok Moskva naglašava da ne predstavlja pretnju ni za koga, ali da neće zanemariti akcije koje su potencijalno opasne po njene interese.

Ruski državni tužilac je u ponedeljak saopštio da istražuje finansijera i ekonomistu Vilijama Bila Braudera kao osumnjičenog u slučaju ubistva Sergeja Magnickog, advokata i njegovog saradnika, koji je umro u novembru 2009. godine u ćeliji u kojoj je proveo 11 meseci u pritvoru.

Ruski zvaničnici veruju da su Magnicki i nekolicina drugih "Brauderovih kriminalnih saradnika" možda otrovani u tajnosti nekim "hemikalijama koje sadrže aluminijum".

Tužilaštvo je navelo da se Oleg Lurje, novinar koji je delio ćeliju sa Magnickim, slaže sa njihovom teorijom.

Iz kancelarije državnog tužioca su Braudera optužili za umešanost u smrti biznismena i uzbunjivača Aleksandra Perepiličnija i još trojicu muškaraca, za koje ruski zvaničnici tvrde da su pomogli Brauderu da "sprovede poresku prevaru" i da prenese novac na račune svetskih banaka, piše "Gardijan".

U naporima da Braudera stavi na međunarodnu poternicu i zapleni njegovu imovinu u inostranstvu, Moskva je otvorila slučaj organizovanog kriminala protiv njega, tvrdeći da su neke kompanije u Kipru, Letoniji i Švajcarskoj stvorene kako bi on zarađivao i prao milione dolara.

Izraelska vazdušna odbrana "Gvozdena kupola" je propast, ruski sistemi zapravo rade - evo i zašto. Ključni neuspeh sistema "Gvozdena kupola" je to što on pokušava da presretne palestinske rakete sa zadnje strane.

Tokom najnovije runde sukoba u Gazi, izraelski sistem vazdušne odbrane "Gvozdena kupola" (koji se koristi za odbijanje lokalnih napada raketama i minobacačima) uspeo je da presretne manje od 25 odsto raketa koje su ispaljene na Izrael od strane palestinskih oružanih grupa.

Ovo se desilo uprkos činjenici da su palestinske rakete bile gotovo potpuno primitivne po savremenim standardima dizajna oružja - putujući relativno sporo i po vrlo predvidivom kursu, ne manevrišući odbrambeno i bez ikakve elektronike kontramera da omete presretačke rakete.

Prema rečima Teodora Postola, sada penzionisanog ali vrlo cenjenog profesora za nauku, tehnologiju i međunarodnu bezbednost na Institutu za tehnologiju u Masačusetsu (MIT), ključni neuspeh sistema "Gvozdena kupola" je to što njegove rakete za presretanje pokušavaju da uhvate dolazeće palestinske rakete sa zadnje strane - poređenja radi, moderniji Pancir-S sistem koji je napravila Rusija je programiran za presretanje dolazeće rakete spreda i sa strane.

Navodeći studiju o sukobu Gaze i Izraela iz 2012. godine, Postol ističe zaključke ovog izveštaja da je Gvozdena kupola postigla stopu presretanja od manje od 5 odsto; kada su palestinski raketni napadi ponovo masivno ispaljeni na Izrael 2014. godine, izveštaji nakon napada o performansku Gvozdene kupole su ukazali na vrlo malo poboljšanja u sistemu.

Francuski predsjednik Emanuel Macron nedavno je predstavio Parišku inicijativu za povjerenje i sigurnost u cyber prostoru, dokument koji reafirmira ideju regulacije interneta s pozicije zaštite ljudskih prava. Ovo je nova/stara inicijativa francuskog predsjednika koja se nastavlja na već postojeću ideju Tima Bernersa Lea, izumitelja weba, čija je zaklada World Wide Web Foundation nedavno predstavila "Ugovor za bolji web" koji sadržava temeljna načela (slobode, otvorenosti, neograničenog pristupa, sigurnosti...), koji bi trenutni internet trebali učiniti boljim.

Ugovor je namijenjen vladama, velikim korporacijama, ali i pojedinačnim korisnicima budući da svi zajedno snose odgovornost za kvalitetu online sadržaja. Berners Lee smatra kako mreža "tapka u mjestu", jer to više nije otvorena ni konstruktivna platforma kakvu je zamislio prije 29 godina. Naveo je niz razloga za zabrinutost, poput nezadovoljstva korisnika komercijalnim oglašavanjem, narušavanjem privatnosti i širenjem govora mržnje i lažnih vijesti. Ugovor o webu zahtijeva od vlada da tretiraju privatnost kao temeljno ljudsko pravo, a tu ideju podupiru i vodeće tehnološke korporacije, poput Googla, Facebooka, Applea i Microsofta.

Ugovor je otvorio raspravu o potrebi regulacije mreže, budući da se radi o cyber prostoru kojim se koristi polovica čovječanstva, a trenutačno njime upravlja tehnička zajednica privatnih igrača. "Ako ne reguliramo odnos prema podacima korisnika, kakav onda smisao imaju demokratski izabrane vlade", zapitao se Macron. Rusija i Kina već su odbile potpisati slične prijedloge u okviru UN-a budući da one naglašavaju državni suverenitet iznad ljudskih prava pojedinaca, što znači da inzistiraju na vlastitom suverenom pravu na prikupljanje podataka o svojim državljanima ili definiranja standarda govora mržnje različito od zapadnog vrijednosnog sustava.

Fake news, ruska propaganda i širenje dezinformacija koje bi mogle detronizirati europske čelnike pred izbore za Europski parlament, postaju zaglušujuća top tema. Francuski je predsjednik, Macron, pokrenuo još u siječnju 2018. usvajanje Zakona o suzbijanju lažnih vijesti na internetu tijekom izbornih kampanja, ali ga je Senat u toj namjeri zaustavio. Zaključivši da je, zahvaljujući potpori RT France i Sputniku, Marine Le Pen na prošlim parlamentarnim izborima zamalo pobijedila, odlučio se za osnivanje tijela koje će se "boriti" protiv pokušaja destabilizacije zemlje koju provode izvana nadzirani audiovizualni mediji (RT France i Sputnik).

U subotu, 17. studenog 2018. godine, Marseljeza se orila na prilazima Elizejskoj palači. Macron se nije odazvao pozivu naroda koji ne prihvaća njegovu globalističku «pedagogiju» prema kojoj su klimatske promjene, međunarodni odnosi i tržišne špekulacije odgovorni za njihove prazne džepove i tanjure. Mobilizacija «žutih prsluka» i sporadične akcije blokade prilaza autocestama i benzinskim crpkama nastavljaju se treći dan.

Kako se ne radi o prosvjedu u organizaciji sindikata, koje je najveći dio Francuza odbacio jednako kao i tradicionalne lijeve i desne političke stranke, a vlast niti može niti želi pregovarati s «ulicom», predvidljivo je da će ovaj narodni revolt biti ugušen u svojoj apolitičkoj formi. Čime će nered (entropija) u francuskom upravljačkom sustavu i prostoru opasno porasti i zasiguno se politički izraziti tijekom predstojećih izbora za zastupnike u Europskom parlamentu.


U međuvremenu, za daljni smijer razvoja ovog apolitičnog pokreta koji denuncira neučinkovitost sindikalnog djelovanja, kao i nevjerodostojnost medijskih tematskih odrednica (u raskoraku su s preokupacijama prosječnog Francuza), odlučujuća će biti razina mobilizacije «žutih prsluka» tijekom predstojećeg vikenda.

Nakon što su američki mediji objavili vijest da Donald Trump razmatra izručenje muslimanskog klerika u Fethullaha Gülena Tursku, komentatori su povjerovali u ovu mogućnost zato što bi američki predsjednik njegovim izručenjem riješio tri problema odjednom.

Prvi je sukob s Erdoganom, drugi problem je opet vezan s Erdoganom, kojeg bi ovim potezom umirio i zauzvrat tražio da Turska smanji pritisak na saudijskog krunskog princa Mohammada bin Salmana, a treće, ne manje važno, zaustavio bi proces polulegalne imigracije, budući da polaznici Gülenovih škola u Sjedinjenim Državama s nevjerojatnom lakoćom dobivaju boravišne vize i mnogi trajno ostaju na američkom teritoriju.

Donald Trump je prije tri dana rekao kako pitanje izručenja Gülena u Tursku uopće nije tema rasprave i time opovrgnuo medijske napise, ali time nije riješio nijedan od problema koje mu pravi turski klerik sa stalnim boravištem u Sjedinjenim Državama.

Fethullah Gülen i njegov pokret Hizmet, koji djeluje kao "sekta", imaju svoje škole i ustanove diljem svijeta. Na primjer, samo u Njemačkoj Hizmet drži 50 škola. S više od 800 institucija u 140 svjetskih zemalja, Gülen i njegov pokret kroz dobrotvorne organizacije vrše veliki politički utjecaj. U nekim ga krugovima zovu "islamskim Georgeom Sorosem", koji unutar svake zemlje u kojoj je pustio korijenje vodi svoj "soft džihad".

Gülenov pokret ima mnogo dimenzija. To je vrsta muslimanskog obrazovnog pokreta, globalna mreža privatnih škola, sveučilišta, dobrotvornih društava, medija i tvrtki čiji se utjecaj proteže daleko izvan islamskog svijeta.

Da su u nekim afričkim zemljama postojale Gülenove škole se tvrdilo čak i prije nego je turska vlada otkrila tu tajnu. Poduzetnici iz Turske financiraju njegove projekte s ciljem kasnijeg utjecaja Gülenovih učenika na državni aparat i tako si stvaraju mogućnosti za pristup novim tržištima.

Točne je da se bivši saveznik Erdogana našao pod ogromnim pritiskom u Sjedinjenim Državama. Američka televizija NBC je prošli tjedan izvijestila da je Donald Trump odlučio protjerati turskog klerika Fethullaha Gülena iz zemlje. Dakle, prva vijest je bila da će Gülen "biti protjeran" iz Sjedinjenih Država, gdje nema državljanstvo ali sa zelenom kartom godinama živi u Pennsylvaniji. Odmah potom se pojavila informacija da će "biti izručen" Turskoj, ali je Trump to opovrgnuo.

Iranski ministar vanjskih poslova Muhamed Džavad Zarif ismijao je izjavu Donalda Trumpa koji je potvrdio "nepokolebljiv" savez SAD-a sa Saudijskom Arabijom usprkos ubojstvu saudijskog novinara Jamala Khashoggija.

"Bizarno, Trump posvećuje prvi odlomak svoje sramotne izjave o saudijskim zločinima optužujući Iran za sva zla koja se mogu zamisliti", napisao je Zarif na Twitteru.

Izjava američkog predsjednika o Saudijskoj Arabiji u utorak počela je litanijom žalbi na Iran, korištenih kako bi se opravdala njegova nepokolebljiva podrška Rijadu usprkos ubojstvu Jamala Khashoggija u konzulatu kraljevine u Istanbulu i pitanja o mogućoj umiješanosti saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana.

Neki američki mediji, pa tako i Washington Post u kojemu je ubijeni novinar redovito objavljivao svoje kolumne, izvijestili su da je CIA došla do zaključka da je moćni prijestolonasljednik naručio to ubojstvo, a republikanski senator Bob Corker i demokratski Bob Menendez zatražili su u utorak od Trumpa u ime vanjskopolitičkog odbora Senata drugu istragu kako bi se "utvrdilo je li strana osoba odgovorna za izvansudsko pogubljenje, mučenje ili drugo teško kršenje" ljudskih prava.

Iran, redovito pod udarom kritika SAD-a, veliki je suparnik Saudijske Arabije na Bliskom istoku.

"Možda smo odgovorni i za vatru u Kaliforniji jer nismo pomogli u grabljanju šuma", ironično je dodao šef iranske diplomacije.

Australija je u srijedu postala posljednja u nizu zemalja koje su odbacile UN-ov globalni sporazum o migracijama, uz tvrdnje njezinih ministara da on nije u nacionalnom interesu.

Globalni kompakt o migracijama, koji bi trebao biti potpisan sljedećeg mjeseca na UN-ovu summitu u Marakešu, "ohrabrio bi ilegalni ulazak u Australiju", navodi se u izjavi koju su potpisali australski premijer Scott Morrison, ministar unutarnjih poslova Peter Dutton i ministrica vanjskih poslova Marise Payne.

U izjavi se nadalje navodi kako kompakt "ne uspijeva na odgovarajući način razlikovati ljude koji ulaze u Australiju ilegalno i one koji to čine legalno".

UN-ov sporazum o izbjeglicama postao je kontroverzan u mnogim zapadnim zemljama, osobito u onima na čijem su čelu konzervativne vlade. Svoje protivljenje kompaktu izrazili su Poljska, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Estonija, Izrael i Sjedinjene Države.

Kritičari Marakeškog kompakta tvrde da taj neobvezujući sporazum proglašava ekonomsku migraciju ljudskim pravom, dok zagovornici tvrde da će on popraviti međunarodno upravljanje migrantskim valovima i ojačati zaštitu ljudskih prava.

Nakon ujedinjenja Krima s Rusijom su se promijenila pravila plovidbe, odnosno ulaska i izlaska u Azovsko More. Rusija sada kontrolira Kerčki tjesnac i ruska Obalna straža i sigurnosne službe provode kontrolu ukrajinskih i drugih brodova koji prolaze tjesnacem, ali su to uglavnom brze inspekcije na koje se kapetani i brodova, kao ni vlasnici pomorskih kompanija nisu žalili.

Stvari su se pogoršale kada je Kijev počeo plijeniti ruske brodove, a prvi je bio ribarski brod Nord, koji bi u relativno malom akvatoriju ušli u ukrajinske vode, na što je Rusija odgovarala recipročnom zapljenom nekoliko ukrajinskih brodova. No, kasnije bi jedna i druga strana vratile brodove i oslobodile posade.

Međutim, stvar je eskalirala na diplomatskoj razini. Krajem prošlog mjeseca su zastupnici Europskog parlamenta usvojili rezoluciju koja poziva vlasti zemalja članica EU na "povećanje pritiska sankcijama na Rusiju u slučaju pogoršanja situacije u Azovskom moru".

Ranije ovog mjeseca je američko-ukrajinska Komisija za stratešku suradnju optužila Rusku Federaciju na "agresivne akcije" u Crnom i Azovskom moru i da će se žaliti pred međunarodnim sudovima.

Konačno se oglasila i europska povjerenica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

"Europska unija može razmotriti i naknadno poduzeti konkretne mjere zbog situacije u Azovskom moru. Zajedno sa svojim sugovornicima smo poslali jasnu poruku Rusiji. Od njih očekujemo da će provjera ukrajinskih brodova prestati. Isto tako proučavamo mjere, posebice Europska komisija, kojima bi podržali pogođena područja u Ukrajini. To će biti ciljane mjere koje će biti objavljene čim postanu službene. Danas smo o tome razgovarali", rekla je Federica Mogherini.