Lider Hezbolaha, šeik Sayed Hassan Nasrallah, izjavio je u petak u intervjuu televiziji Al-Manar da Sjedinjene Države pokušavaju uspostaviti kanale kontakta s libanonskom šiitskom organizacijom koju Washington smatra terorističkom skupinom.

Ovo otkriće dolazi nekoliko dana nakon niza mjera koje je protiv tri člana Božje stranke poduzeo Ured za kontrolu stranih sredstava Ministarstva financija SAD-a, kojima su sankcionira dva člana libanonskog parlamenta i časnik za vezu Hezbolaha i sigurnosnih službi u Bejrutu.

Nasrallah je izvijestio da američka administracija "pokušava s posrednicima otvoriti kanale komunikacije s Hezbolahom u Libanonu".

"To je američki pragmatizam", sarkastično je dodao šeik Sayed Hassan Nasrallah.

MJERE PROTIV HEZBOLAHA

Šiitska organizacija, koja je dio libanonskog parlamenta i aktivno je sa svojim milicijama sudjelovala u ratu u Siriji, smatra se terorističkom organizacijom u Washingtonu, koji je tijekom godina pooštrio mjere za borbu protiv libanonskog pokreta otpora.

Činjenica da je Hezbolah otvoreno podržava Iran i da preko njega Teheran aktivno i sve više prodire u Siriju i Libanon, stvarajući ujedinjenu frontu protiv cionističke okupacije u okviru tzv. "Šiitskog polumjeseca".

Nova realnost je uznemirujuća za Washington i posebno za Izrael, koji ne skriva svoju paralelnu ratnu strategiju udarima na navodnu iransku imovinu u Siriji.

Washington pokušava suzbiti fenomen konsolidacije borbenih skupina okupljenih oko Irana, koji se pogrešno tumači kao "šiitski ekspanzionizam".

Odbrambene snage Izraela jedina su vojska u svijetu koja se može suprotstaviti Iranu u slučaju rata, izjavio je izralski premijer Benjamin Netanyahu.

On je tokom sastanka sa članovima izraelskog Koledža za državnu bezbjednost u svojoj rezidenciji u Jerusalimu podsjetio na svoju ulogu u borbi protiv potpisivanja Sporazuma o nuklerarnom programu Irana, koji je, kako kaže, samo omogućio Teheranu da investira nekoliko milijardi dolara u iransko carstvo i otvorio put stvaranju iranskog nuklearnog arsenala.

"Morao sam da se sam borim kako bih blokirao nuklearni sporazum. Morao sam da se borim protiv svih sila i predsjednika SAD. Išao sam do američkog Kongresa", rekao je Netanyahu.

Netanyahu je dodao da se sada može procijeniti da li je bio u pravu u vezi sa Sporazumom, ali da, prije svega, treba zaustaviti njegovo sprovođenje.

Prema riječima izraelskog premijera, jedina stvar koju je Izrael dobio "užasnim nuklearnom sporazumom" bilo je "snažno i sveobuhvatno zbližavanje" sa vodećim arapskim zemljama, kojima je Iran, navodno, također prijetio nuklearnim uništenjem.

Kako u najnovijem članku podsjeća stručnjak Elijah J. Magnier, otkako je aktualna vlada u Teheranu 1979. godine Islamskom revolucijom preuzela vlast, svijet je stao na stranu Irana zato što je to bila i ostala jedna od nekolicine muslimanskih zemalja koja nije bila spremna priznati, ali prije svega pokoriti se američkoj dominaciji na Bliskom istoku i cijelom svijetu.

Upravo tako, cijelom "svijetu", jer je nakon Islamske revolucije uslijedila ruska "perestrojka", proces koji se dogodio nakon pada sovjetskog carstva, koje se kao supersila protivilo Sjedinjenim Državama. Kina je tada bila velika azijska tvornica i nitko nije razmišljao o tome da će postati svjetska supersila. Osim toga, Iran je uspostavljanjem različitih pravila, koji su narušili američke planove za "Novi Bliski istok", naštetio prodaji američkog oružja u regiji. To je ugrozilo planove proširenja i sigurnosti Izraela, glavnog saveznika SAD-a u tom dijelu svijeta.

40 GODINA RATA PROTIV IRANA

Sankcije protiv Irana nisu ništa novo. Islamska Republika preuzela je kontrolu nad zemljom prije 40 godina i od tada živi s njima. Predsjednik Carter zabranio je uvoz iranske nafte, zamrznuo iranske račune vrijedne 12 milijardi dolara i zabranio svu trgovinu s Iranom i putovanja u to zemlju 1980. godine. Predsjednik Reagan nazvao je Iran državom koja sponzorira terorizam, protivio se odobravanju međunarodnih zajmova, odobrio slanje brodova u Perzijski zaljev kako bi embargo na uvoz iz Irana. Predsjednik Clinton je izvršnim dekretom 12959 pojačao sankcije, zabranio sva ulaganja i bilo kakvo sudjelovanje u iranskoj naftnoj industriji. Predsjednik George W. Bush zamrznuo je imovinu svih osoba, skupina, stranih entiteta i tvrtki koje su imale veze s Iranom ili ga podržavale. Predsjednik Obama zabranio je uvoz hrane i tepiha, izrekao sankcije Iranskoj revolucionarnoj gardi i prekinuo odnose s financijskim institucijama koje su poslovale sa Središnjom bankom Irana.

Unatoč svim sankcijama, kaže se da je na službenom računu vođe revolucije, trenutno ajatolaha Sayyeda Alija Hamneija, imovina vrijedna nekoliko desetaka milijardi dolara. Ajatolah Hamnei je nedavno uzeo četiri milijarde eura iz Nacionalnog razvojnog fonda kako bi pojačao raketne sposobnosti. U ozbiljnoj krizi Iran može preživjeti prodajom dijela svoje nafte zemljama koje su odbacile jednostrane američke sankcije i krijumčare stotine tisuća barela dnevno kroz "sivo tržište" ili robnu razmjenu, legalnim putem preko posebnih distribucijskih kanala, a služe za povećanje izvoza.

Čak i ako imaju snažne posljedice na stanovništvo, sankcije stoga nisu ništa novo za Iran i ne utječu na aktualne vlasti.

ZAPAD NE RAZUMIJE PREDANOST IRANA BORBI PROTIV NEPRAVDE

Između ostalog, Iran na sebe preuzima odgovornost da pod prisegom podupire "pravednu borbu potlačenih" i odbacuje bilo koji oblik imperijalističke dominacije. Njegov ustav predviđa potpuno uklanjanje imperijalizma i stranog utjecaja na Iran. Iransko vodstvo ima vrlo jasna ograničenja i ciljeve.

Netransparentno, protivno volji građana, nedemokratski — tako se opisuje kandidovanje Ursule fon der Lajen za novu predsednicu Evropske komisije, piše Juropijen vestern Balkans (JVB) u analizi koja objašnjava zašto nijedan nosilac liste na evropskim izborima nije izabran za šefa Evropske komisije.

Mesecima su poslanik u Evropskom parlamentu Manfred Veber i potpredsednik Evropske komisije Frans Timermans važili za najozbiljnije kandidate za Junkerovog naslednika, a Ursulu fon der Lajen, nemačku ministarku odbrane i blisku saradnicu kancelarke Angele Merkel, niko nije ni pominjao.

Međutim, kako primećuje JVB, dogovorom daleko od očiju građana, Nemačka i Francuska saglasile su se da će upravo ona biti ta o kojoj će se u utorak izjašnjavati EP i koja će, verovatno, voditi briselsku administraciju u narednih pet godina, preneo je Tanjug.

Plan predložen američkom vojnom establišmentu nije iznenađujući. Nije čak ni originalan. Kada se pogleda spisak potencijalnih mera, ništa tu nema spektakularno. Ništa što u Moskvi još odavno nisu ugradili u sve "strategije odbrane". Meta je, naravno - Rusija.

"Novac ima, u vremenu u kom živimo, snagu Sunca, snagu, koju suze više nemaju. Sreća ljudska je sad u novcu. Englezi su od trgovine načinili religiju. Kad se u Londonu pita ko je ko, koliko vredi ko — how much is he worth — misli se: Koliko ima? Koliko funti? A mi, u ruskoj emigraciji, sad, ne vredimo ništa. Novac ovde ima moć grmljavine i groma. Toplotu proleća. Nisu Englezi krivi što smo im mi, na Azovu, verovali. Bajku o Londonu".

Miloš Crnjanski, Roman o Londonu

Autori plana protiv Rusije su istraživači iz čuvene korporacije RAND (Research and Development). Formalno, to je nezavisan analitički centar čiji rad je dugo osiguravao "Makdonel Daglas". Neformalno, radi se o "isturenom odeljenju" vojno-obaveštajnih struktura, kakve inače postoje u svakoj iole ozbiljnijoj državi.

Imajući u vidu da RAND zapošljava blizu 2.000 ljudi i raspolaže budžetom od oko pola milijarde, kada se predlaže "rat protiv Rusije", očekivalo se više kreativnosti i održivih inicijativa.

Razdoblje u kojem Europska Unija uvodi cenzuru i brani slobodu govora svima onima koji se usude tvrditi suprotno od proklamirane "isitne" u kojoj je europska demokracija "jedina prava", podsjeća na jeziva razdoblja iz prošlog stoljeća.

Na drugoj strani, u Sjedinjenim Državama, neokonzervativna i neoliberalna, jednostavnije rečeno fašistoidna "elita", pokušava sve kako bi se održao "status quo" u kojem bi se i dalje promicala ideja takozvane "globalizacije", što zapravo znači pretvaranje cijelog svijeta u jedno veliko tržište kojim će upravljati i bogatiti se moderni fašisti, ogrnuti u plašt lažnog "liberalizma".

Takav scenarij je naišao na otpor u mnogim dijelovima svijeta. Suprotstavila mu se Kuba, koja to čini desetljećima, sada Iran, potom brojne druge zemlje iz Pokreta nesvrstanih, kojem su temelje udarili Nehru, Tito, Nasser, Sukarno i Kwame Nkrumah. Danas brojne zemlje u pokušajima očuvanja vlastitog suvereniteta podršku traže od Rusije i Kine. Na prisilno nametanje agende umirućeg unipolarnog svijeta ne pristaju ni sile poput Indije, Pakistana, velike zemlje poput Venezuele, Kazahstana, Bjelorusije, Egipta, Alžira, ili one "manje", kao što su Sirija, Ekvador, Nikaragva, Sjeverna Koreja i mnoge druge.

Jednom riječju, danas nad svijetom bjesni ogromna oluja koja će pomesti unipolarni svijet, ali ona za budućnost nudi samo dvije opcije:

1. Ili će svijet nepovratno ići ka multipolarnosti?

2. Ili će izbiti Treći svjetski rat?

Svijet je još uvijek u velikom mirnom razdoblju, odnosno u onom u kojem se od 1945. do danas najmoćnija gospodarstva u svijetu nisu borila izravno. Tako dugog razdoblja relativnog mira se čovječanstvo ne sjeća još od vremena Rimskog carstva, a svaki pokušaj da se izazove Treći svjetski rat će završiti katastrofom, što je valjda svima jasno.

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt kazao je iranskom kolegi da će Britanija ubrzati puštanje zadržanog naftnog tankera Grace 1 ako Teheran zajamči da tanker neće uploviti u Siriju.

Britanska kraljevska mornarica zadržala je prošlog tjedna iranski tanker blizu obale Gibraltara zbog sumnje u kršenje sankcija protiv Sirije.

Iran zahtijeva da Britanija pusti brod te poriče da je tanker trebao dostaviti naftu u Siriju, čime bi prekršio sankcije Europske unije.

Situacija je pojačala napetosti u Perzijskom zaljevu, a Britanija je u četvrtak kazala da se morala braniti od iranskih brodova koji su pokušali prepriječiti put britanskom tankeru.

Hunt je rekao da je telefonski razgovor s iranskim ministrom vanjskih poslova bio konstruktivan te da je Mohammad Javad Zarif rekao kako Iran želi riješiti prijepor i ne želi eskalaciju napetosti.

Poslanik Vrhovne rade Ilja Kiva izjavio je da vlasti Ukrajine žele da ućutkaju televiziju "112 Ukrajina", čija je zgrada ranije granatirana.

"Sada oni (vlasti Ukrajine) svim silama pokušavaju da nas ućutkaju. Zašto kažem 'nas'? Zato što je to u ovom trenutku ovo verovatno jedini kanal koji je spreman da prikaže stvarnost u našoj zemlji i da kaže istinu. Njima danas istina nije potrebna, u svakom slučaju, nije potrebna sadašnjem predsedniku, jer on trenutno vodi predizbornu kampanju i treba da održi visok rejting svoje stranke 'Sluga naroda'", rekao je Kiva na televiziji "112 Ukrajina".

On je istakao da bi televizija trebalo da se obrati evropskim organizacijama, kako bi im skrenula pažnju na taj problem.

"Govorimo da želimo da izgradimo evropsku zemlju, evropsku demokratiju, dok se istovremeno u centru Evrope granatiraju televizije, a kriminalci šetaju i prete novinarima", dodao je poslanik.

Nepoznate osobe granatirale su 13. jula zgradu televizije "112 Ukrajina". Prema policijskim izveštajima, prilikom incidenta niko nije povređen, a pokrenut je krivični postupak prema članu "teroristički napad".

Generalni direktor kanala "112 Ukrajina" Jegor Benkendorf izjavio je da će nakon napada biti pojačano obezbeđenje zgrade. Iz Službe bezbednosti Ukrajine su saopštili da je istraga u toku.

Televizijski kanal je 12. jula saopštio da se obratio međunarodnim organizacijama zbog pritisaka i pretnji koje je dobio nakon najave prikazivanja novog filma američkog reditelja Olivera Stouna "U borbi za Ukrajinu" (Revealing Ukraine).

Prema navodima televizije, Stoun i ukrajinski dokumentarista Igor Lopatenok su u filmu pokušali da shvate krizu u Ukrajini. Oni su razmatrali, pre svega, incident u Kerčkom moreuzu.

Glavni tužilac Ukrajine Jurij Lucenko zapretio je televiziji da će krivično odgovarati u slučaju da prikaže film.

Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski je u maju potpisao ukaz kojim je raspustio Parlament Ukrajine i najavio vanredne izbore za 21. jul. Redovni parlamentarni izbori trebalo je da budu održani u oktobru.

Sistemi S-400 uskoro će se isporučivati ne samo Turskoj, nego i drugim zemljama u regionu, izjavio je predsednik Komiteta Državne dume Rusije za međunarodne poslove Leonid Slucki.

"Turska je prva lasta. Sigurno će se u regionu pojaviti drugi S-400 i još savremeniji ruski sistemi naoružanja. Mi ćemo tesno sarađivati, a obim saradnje je veoma veliki. Uveren sam da moramo širiti ovu saradnju na svaki mogući način. Postoje veoma važne i ozbiljne zemlje, koje tvrde da imaju slične potrebe, koje će, naravno, biti zadovoljene", rekao je Slucki.

Prema njegovim rečima, isporuke će se vršiti, i to u bliskoj budućnosti.

Zastupnički dom američkog Kongresa izglasao je u petak mjeru koja predsjedniku Sjedinjenih Država onemogućuje pokretanje vojnih napada na Iran bez kongresnog odobrenja.

Mjera je izglasana s 251 glasom "za" i 170 "protiv", i to kao amandman na godišnji prijedlog zakona o odbrani, pri čemu se oko 25 republikanaca pridružilo demokratskoj većini. Ostaje nejasno kako će mjera proći u Senatu, u kojemu republikanci imaju većinu, nakon što je tamo sličan pokušaj nedavno propao.

Ovlasti američke administracije u slučaju odgovora na iranski napad ostaju nepromijenjene.

"Izbjeći rat s Iranom"

"Amerikanci su se ujedinili oko toga da moramo izbjeći rat s Iranom", rekao je Ro Khanna, demokrat i jedan od sponzora mjere u Zastupničkom domu.

Inicijativi je prethodilo naglo pooštravanje napetosti između SAD-a i Irana, uključujući navode o napadima snaga povezanih s Teheranom na tankere, i nedavno rušenje američkog drona.

Želeći navesti vladu u Teheranu da promijeni svoju vanjsku politiku, SAD se prošle godine povukao iz nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015., te zemlji nametnuo čitav niz sankcija.