Zakon o troškovima obrane za fiskalnu 2020. godinu, možda bude uključivao sankcije za kupnju ruskog državnog duga. Iako odgovarajuća izmjena tek treba biti donesena, rusi su sugerirali kako će vjerojatno uslijediti jednaka reakcija s njihove strane.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova oštro je kritiziralo planove SAD-a da nametnu nove sankcije Moskvi, optužujući američke zakonodavce za "rusofobiju".

U priopćenju objavljenom u petak, ministarstvo je predložene sankcije opisalo kao "manifestaciju rusofobnih instinkta" koji odražavaju "nemoć" i pozvao političare u Washingtonu da razmisle još jednom hoće li nastaviti s "besmislenim" sankcijama koje "štete vlastitim biračima".

Ovo dolazi nakon što je Zastupnički dom odobrio amandman za nacrt Proračuna za obranu do 2020. godine, koji predviđa sankcije za ulaganje u ruski državni dug zbog navodnog miješanja u izbore..

Amandman tek treba postati zakonom, a to bi se moglo dogoditi tek kada ga odobre oba doma Kongresa i potpiše (ili stavi veto) predsjednik Donald Trump.

Bijela kuća se usprotivila određenom broju odredbi u Zakonu o obrani u iznosu od 733 milijarde dolara. Naime, njime se želi ograničiti sposobnost Donalda Trumpa da preusmjeri sredstva iz vojnog proračuna za izgradnju zida na granici s Meksikom i slanje vojnika na tu granicu.

Sankcije su predložili demokratski zastupnici Brad Sherman i Maxine Waters.

"Ovaj amandman daje stvarne, ozbiljne sankcije ruskoj državi, jer kaže kako nijedan Amerikanac ne može dodatno kupovati ruski državni dug", izjavio je Sherman tijekom saslušanja u petak.

Dodao je kako amandman predviđa mehanizam za uklanjanje sankcija, ako se američka administracija uvjeri da se Rusija nije miješala u izbore i ako se Kongres slaži s tim zaključkom.

"Kremlj pozorno prati raspravu o mogućim sankcijama", izjavio je Dmitry Peskov, glasnogovornik predsjednika.

"Prvo, nemojmo trčati naprijed. Nešto drugo se mora dogoditi sa zakonom: mora proći, recimo, traženu pravnu ljestvicu, mora ga potpisati predsjednik SAD-a prije nego što stupi na snagu ... Mi svakako pratimo taj proces ", izjavio je Peskov novinarima u petak.

U međuvremenu, Vladimir Dzhabarov, prvi zamjenik šefa vanjskopolitičkog odbora ruskog gornjeg doma, sugerirao je kako će Moskva odgovoriti jednakom mjerom.

Novo izvješće Američke zaklade za obranu demokracija (FDD) kaže kako američki geopolitički protivnici primjenjuju blockchain tehnologiju kako bi izbjegli sankcije i suprotstavili se financijskoj moći SAD-a.

Prema FDD-u, s povećanim usvajanjem kripto valuta diljem svijeta dolazi do izrade novih sistema za prijenos vrijednosti koji funkcioniraju izvan konvencionalne bankarske infrastrukture.

Vlade u Rusiji, Kini, Iranu i Venezueli eksperimentiraju s tehnologijom koja podupire kripto tržište, navodi se u izvješću. Prioritet imaju blockchain tehnologije kao "ključne komponente njihovih napora u borbi protiv financijske moći SAD-a".

"Rusija, Iran i Venecuela pokrenuli su eksperimente s blockchain tehnologijom koje njihovi lideri predstavljaju kao oruđe za umanjivanje financijske moći SAD-a i povećanje otpornosti na sankcije. Kina je također oprezna zbog američke financijske moći i sveprisutne prijetnje sankcijama protiv kineskih dužnosnika", navodi se u studiji.

Napori ove četiri nacije nadilaze sankcije, no u izvješću se navodi da "one nastoje smanjiti moć jednostranih i multilateralnih sankcija razvojem alternativnih platnih sustava za globalnu trgovinu".

Autori izvješća napomenuli su da utjecaj SAD-a nije nužno stalan.

"Tehnologija je stvorila potencijalni put do alternativnih sustava za prijenos financijske vrijednosti, koja je izvan kontrole SAD-a. To se može dogoditi za dva do tri desetljeća, ali ti akteri sada razvijaju gradivne elemente. Oni zamišljaju svijet u kojem im tehnologija kripto valute pomaže da zamijene američku financijsku moć, što nalikuje na način na koji je dolar jednom zamijenio britansku funtu.

Od pobede Vladimira Zelenskog u predsedničkoj trci u Ukrajini postoji zračak optimizma za buduće odnose Kijeva i Moskve, ali kakva će stvarno biti dalja ukrajinska politika prema Rusiji pokazaće predstojeći vanredni parlamentarni izbori 21. jula.


Ako je suditi po onom što se dešava u predizbornoj kampanji, konstatuje bivši ambasador Srbije Srećko Đukić, predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski sa svojom partijom Sluga naroda ubedljivo vodi i moglo bi se reći da će tu biti pozitivnih pomaka.

Đukić podseća da Rusija takođe, sa svoje strane, od pobede Zelenskog šalje pozitivne signale, a pozitivno je reagovala i na ponudu ukrajinskog predsednika da se u Minsku sretne s ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

Predsednik Bolivije Evo Morales sastao se ove nedelje u Kremlju sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom kako bi ojačao političke, ekonomske i vojne veze svoje zemlje s Rusijom.

Bolivija je u zoni rizika od američke intervencije jer su SAD nezadovoljne Moralesovom željom da ide na četvrti predsednički mandat. Ova zemlja može biti pod istim pritiskom kao i Venecuela, Kuba i Nikaragva, koje je savetnik za nacionalnu bezbednost američkog predsednika Džon Bolton nazvao "trojkom tiranije", pa sada postoji pretnja da će se i Boliviji naći na tom "crnom spisku".

Morales je u razgovoru sa Putinom istakao važnost ruskog prisustva u Latinskoj Americi, imajući u vidu činjenicu da SAD žele da potisnu Moskvu iz tog regiona, a američki admirali govore o tome da Rusija "demonstrira silu" Sjedinjenim Državama u Latinskoj Americi i na Karibima.

Iran se igra s vatrom, prešavši granicu zaliha obogaćenog urana - prokomentirao je američki predsjednik Donald Trump vijest da je Iran proizveo više od 300 kilograma nuklearnih komponenti. Naime, radi se o limitu, određenom u sklopu sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz kojega se se SAD jednostrano povukle u svibnju prošle godine i uvele oštre sankcije protiv Teherana, nakon čega je ovaj u više navrata upozoravao o svom napuštanju toga sporazuma ukoliko njegovi europski potpisnici ne počnu provoditi svoje obveze tj. omoguće nastavak slobodne trgovine s Iranom usprkos američkim sankcijama. Kako se to još uvijek ne događa (radi se prije svega o izvozu iranske nafte u EU i diljem svijeta), Iran je počeo s postupnim smanjenjem izvršenja preuzetih obveza.

Trump je u prošlotjednom intervjuu Fox Newsu ponovo najavio mogućnost vojnog napada na Iran nakon što je time već zaprijetio i prošli mjesec, poslije iranskog obaranja američkog vojnog drona južno od Hormuškog tjesnaca. "Ne smije se dozvoliti Iranu posjedovanje atomskog oružja, ne smije se dozvoliti nekim drugim zemljama imati atomsko oružje. To je previše riskantno", izjavio je u intervjuu američki čelnik.

Međutim, čini se kako iranski državni vrh nije previše impresioniran najnovijim Trumpovim prijetnjama te je, nakon što je prošli mjesec Korpus straže islamske revolucije nekažnjeno oborio američki vojni dron, u nedjelju, 7. srpnja, učinio i novi korak - najavivši početak obogaćivanja urana na razinu veću od 3.67% (zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Abbasi Arakchi). Iako su "vrata za diplomaciju još uvijek otvorena", izjavio je iranski diplomat, nužne su nove inicijative za riješenje nastale situacije.

Tako, nakon SAD-a, čini se kako i Iran definitivno odustaje od međunarodnog nuklearnog sporazuma, očito izgubivši strpljenje u iščekivanju konkretnih poteza ostalih potpisnica istog - prije svega triju članica EU: Njemačke, Francuske i Velike Britanije, koji bi vodili do nastavka produljenja normalnih gospodarskih odnosa s Teheranom, poremećenih nako jednostrano uvedenih američkih sankcija, prije svega na iranski energetski i financijski sektor.

Iran je, zapravo, od svibnja prošle godine i uvođenja američkih sankcija jedini u potpunosti provodio preuzete obveze iz potpisanog sporazuma.

Ovim je iranskim odgovorom Trumpova administracija, čini se, i dobila ono što je htjela - konačan "pad" nuklearnog sporazuma kojeg je ona smatrala štetnim po SAD usprkos tome što su ga upravo Sjedinjene Države same i inicirale i bile glavni sukreator njegovih odredbi i usvajanja u srpnju 2015. godine.

Tursko Ministarstvo obrane, u petak, 12. srpnja, priopćilo je kako su počele prve isporuke Turskoj ruskih protuzračnih i proturaketnih sustava S-400 na zračnu bazu Mürted, u regiji Ankara.

Rusko Ministarstvo obrane potvrdilo je navode turskih kolega i naglasilo kako će se ostale isporuke isto tako odvijati u potpunom skladu s uvjetima kupoprodajnog ugovora i zadanim rokovima, utvrđenim između dviju strana.

Prva isporuka komponenti S-400 krenula je iz ruske zračne baze Akhtubinsk za Ankaru.

Peking će uvesti sankcije za sva američka preduzeća koja se bave prodajom oružja Taiwan-u, saopštilo je u petak kinesko Ministarstvo vanjskih poslova. Odluka je uslijedila nakon što je Washington najavio da će prodati oružje vrijedno 2,22 milijarde dolara Taiwan-u.

"Prodaja oružja Taiwan-u predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava i osnovnih normi koje regulišu međunarodne odnose", izjavio je glasnogovornik kinsekog ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang.

"Da bi zaštitili naše nacionalne interese, Kina će nametnuti ekonomske sankcije američkim preduzećima uključenim u gore pomenutu prodaju oružja Taiwan-u" dodaje ministarstvo.

U četvrtak je kineska vojska izrazila snažno nezadovoljstvo odobrenjem američkog State Department-a prodaje oružja Taiwan-u.

Portparol kineskog Ministarstva za nacionalnu odbranu je rekao: "Taiwan je neotuđivi dio kine. Kinesko čvrsto protivljenje američkoj prodaji oružja Taiwanu je jasno i konzistentno". "Kao unutrašnje pitanje Kine, Taiwan se tiče kineskih ključnih interesa i nacionalnog osjećaja kineskog naroda i zabranjuje svako vanjsko uplitanje" naglasio je Geng Shaung.

Prema Ministarstvu odbrane, kineske oružane snage imaju čvrstu volju, puno povjerenje i dovoljnu sposobnost da onemoguće bilo kakav oblik uplitanja vanjskih snaga i separatističkih pokušaja "nezavisnosti Taiwan-a", te će preduzeti sve neophodne mjere za očuvanje nacionalnog suvereniteta, bezbjednosti i teritorijalnog integriteta Kine.

U ponedeljak, američki State Department je odobrio prodaju tenkova M1A2T Abrams, raketa Stinger i povezane vojne opreme Taiwanu po procijenjenoj vrijednosti od 2,22 milijarde dolara.

Dozvola je došla u suprotnosti sa principom "Jedna Kina" koji smatra da je ostrvo sastavni dio Kine.

Odnosi između Pekinga i Taiwana su se pogoršali od kada je tajvanski predsjednik Tsai Ing-ven preuzeo dužnost u maju 2016. godine. Kina sumnja da predsjednik Taiwan-a traži formalnu nezavisnost uz podršku Washingtona.

Demokrati House izbrisali su tweet, kojim su nastojali promovirati raspravu o učincima granične politike predsjednika Trumpa na djecu, nakon što su saznali da su koristili fotografiju koja prikazuje prihvatni centar migranta koja je snimljena dok je Obama bio predsjednik.

Tweet je objavljen u očekivanju rasprave zakazane za srijedu popodne, pod nazivom "Djeca u kavezima: nečovječno postupanje na granici", i uključivala je dramatičnu pozadinsku sliku koja prikazuje žalosne uvjete u američkim prihvatnim ustanovama. Slika je ubrzo izbrisana nakon što su konzervativni kritičari ukazali na njeno podrijetlo.

Nova "koalicija voljnih" je, po svemu sudeći, na pomolu. Šef američkog združenog generalštaba, general Džozef Danford izjavio je da se SAD nadaju da će u narednim nedeljama angažovati saveznike koji bi im pomogli da kontrolišu vode oko Irana i Jemena koji bi pratili brodove koji plove u tom području.

Reč je, pre svega, o dva strateška moreuza - Ormuskom moreuzu, koji spaja Persijski i Omanski zaliv i Bab el Mandebu, moreuzu koji deli Aziju od Afrike i spaja Crveno more i Indijski okean. Zbog ovog poduhvata, SAD su već u kontaktu sa određenim brojem zemalja, naveo je Danford, ali nije precizirao sa kojim.

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je, tokom posete kineskom predsedniku Siju Đinpingu u Pekingu nakon samita G20 u Osaki, na više načina pružio slikovit prikaz Turske koja se okreće od NATO-a prema rusko-kineskom strateškom partnerstvu. Turska je glavno čvorište u nastajanju Novog puta svile ili Inicijative pojas i put. Erdogan je majstor predstavljanja Turske kao krajnje raskrsnice Istoka i Zapada. On je takođe izrazio veliko interesovanje za pridruživanje Šangajskoj organizaciji za saradnju, predvođenu Rusijom i Kinom, čiji se godišnji samit održao u Biškeku, nekoliko dana pre Osake.

Paralelno sa time, uprkos svim velikim poteškoćama - od pretnji sankcijama američkog Kongresa do NATO upozorenja - Erdogan nije odstupio od odluke Ankare da kupi ruski raketni odbrambeni sistem S-400 vredan, prema navodima Sergeja Čemezova iz Rosteka, dve i po milijarde dolara. Isporuka delova sistema S-400 Turskoj počeće najranije ove sedmice. Prema rečima turskog ministra odbrana Hulusija Akara, njihovo instaliranje bi trebalo da počne do oktobra. To će izazvati veliki gnev u Vašingtonu jer je Turska prva članica NATO-a koja je kupila S-400.

Si je, pozdravljajući Erdogana u Pekingu, naglasio poruku koju je on zajedno sa Putinom isticao na njihovim prethodnim sastancima u Sankt Peterburgu, Biškeku i Osaki: Kina i Turska bi trebalo da "podrže multilateralni svetski poredak u čijem središtu bi bile Ujedinjene nacije, odnosno sistem zasnovan na međunarodnom pravu". Erdogan je, sa svoje strane, pokušavao da šarmira sagovornika - od objavljivanja autorskog teksta u Global tajmsu u kom je veličao zajedničku viziju budućnostim, do detaljnog izlaganja na sastanku dve delegacije. Njegov cilj je obezbeđivanje kineskih investicija u nekoliko oblasti u Turskoj, koje su direktno ili indirekno vezane za Pojas i put.

Govoreći o izuzetno osetljivom ujgurskom pitanju, Erdogan je izveo diplomatsku piruetu. On je izbegavao da govori o optužbama koje je iznosilo njegovo ministarstvo spoljnih poslova o "torturi i političkom ispiranju mozgova" koji se sprovode u ujgurskim logorima. Umesto toga govorio je kako Ujguri "žive srećno" u Kini. "Činjenica je da ljudi iz kineskog regiona Sinkjanga žive srećno u kineskom razvoju i prosperitetu". Turska neće dozvoliti nikome da podstiče nesuglasice u odnosima Turske i Kine".

Ovo dodatno zapanjujuće ako se uzme u obzir da je i sam Erdogan u protekloj deceniji optuživao Peking za genocid. A u čuvenom slučaju iz 2015. godine, stotine Ujgura koji su bili deportovani sa Tajlanda u Kinu su, nakon mnogo peripetija, preseljeni u Tursku.