Nakon što je američka ambasada u Iraku saopštila da je od Stejt departmenta dobila naređenje da svo osoblje koje nije neophodno odmah napusti tu zemlju zbog eskalacije tenzija sa Iranom, i Nemačka je obustavila vojne misije u Iraku zbog povećanih tenzija u regionu.

Kako je rekao portparol Ministarstva odbrane Nemačke, ta zemlja ima određene naznake da postoji rizik od napada koji bi imao podršku Irana. U međuvremenu se i Holandija pridružila Nemačkoj i obustavila misiju u Iraku zbog, kako se navodi, bezbednosne pretnje.

Upitan da li su opravdana strahovanja SAD i njihovih saveznika od eskalacije tenzija sa Iranom i da li u Iraku zaista postoji opasnost od sukoba, Oleg Glazunov, ekspert asocijacije vojnih politikologa i docent na Ruskom ekonomskom univerzitetu "Plehanov", za Sputnjik kaže da je Iraku u poslednje vreme vladalo zatišje, a da su izbori protekli uspešno i rezultati izbora su odobreni.

Ono što nije otkriveno o razgovorima Putina i Pompea je višestruko fascinantnije od onoga što je postalo dostupno javnosti
Čak i iza guste magle diplomatije, preklapajući sastanci američkog državnog sekretara Majka Pompea sa predsednikom Putinom i ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim u Sočiju pružaju dosta geopolitičkog materijala. Pomoćnik ruskog predsednika Juri Ušakov je dao sve od sebe da ugladi ono nepopravljivo, priznavši da na pregovorima "i dalje nema proboja", ali su makar SAD "demonstrirale konstruktivan pristup".

Putin je rekao Pompeu da je nakon svog 90 minuta dugog telefonskog razgovora sa Trampom, koji je inicirala Bela kuća, a koji je Ušakov opisao kao "veoma dobar", ruski predsednik "stekao utisak da je njegov američki kolega naklonjen obnavljanju rusko-američkih odnosa i kontakata kako bi pitanja od uzajamnog interesovanja bila zajednički rešena".

To implicira zatvaranje "Rusijagejta". Putin je rekao Pompeu, na nimalo dvosmislen način, da se Moskva nikada nije mešala u američke izbore, kao i da je Malerov izveštaj dokazao da nije bilo povezanosti između Kremlja i Trampove predizborne kampanje. Ovo se nadovezuje na činjenicu da je "Rusijagejt" u više navrata raskrinkan kao neosnovan od strane najboljih nezavisnih američkih istraživača, kao što je VIPS grupa.

Rusija žali zbog toga što nuklearni sporazum s Iranom propada. Rusija se zalagala za to da se Zajednički sveobuhvatni plan dejstava za rešavanje iranskog nuklearnog problema sačuva, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin nakon razgovora s austrijskim predsednikom Aleksanderom van der Belenom.

"Naš stav je poznat svim partnerima, uključujući i američke. Mi smo se zalagali za očuvanje tog sporazuma. Iran posle potpisivanja sporazuma i dalje predstavlja najtransparentniju i najlakše proverljivu zemlju na svetu u tom smislu", rekao je Putin.

Ruski lider je podsetio da je Moskva uvek podržavala taj sporazum, na kom se dugo radilo.

"Ključnu ulogu u potpisivanju tog sporazuma, treba direktno reći, odigrao je sam Iran, kao i SAD. Mi smo bili tu, pomagali smo svim učesnicima u tom procesu. Nadam se da je ta pomoć bila efikasna ukoliko je stigla do svog logičnog završetka - potpisivanja Zajedničkog sveobuhvatnog plana dejstava", dodao je Putin.

Ruski predsednik je podsetio na to da je predsednik Međunarodne agencije za atomsku energiju govorio o tome da Teheran ispunjava sve svoje obaveze iz sporazuma.

"Šta tu još ima da se doda? Ipak, naši američki partneri smatrali su da je neophodno istupiti iz sporazuma. Žalimo zbog onoga što se sada događa", rekao je ruski lider.

Austrijska naftna kompanija OMV neće se povući iz projekta ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 unatoč američkim prijetnjama sankcijama, rekao je u srijedu austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen na sastanku s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, koji je pozdravio rusko-austrijski trgovinski rast veći od 40 posto u godinu dana.

"Vjerujem da OMV nema ni najmanju nakanu izaći iz Sjevernog toka 2", rekao je Van der Bellen na konferenciji za novinare koju je prenosila televizija.

Sjeverni tok 2, koji se gradi, proširenje je plinovoda kojim se ruski prirodni plin prevozi izravno do Njemačke ispod Baltičkog mora.

Sjedinjene Države smatraju da taj projekt potkopava energetsku sigurnost Europske unije, a Ukrajina tvrdi da plinovod kojim Rusija zaobilazi susjedne tranzitne zemlje podriva napore EU-a da pritisne Rusiju da okonča sukob u istočnoj Ukrajini.


Trgovina između Rusije i Austrije prošle je godine narasla 42 posto, rekao je Putin, prema transkriptu sastanka koji je objavio Kremlj.

Austrija je jedna od nekoliko članica Europske unije koje su zadnjih godina održavale tradicionalno srdačne odnose s Rusijom unatoč krizi u Ukrajini.

Američki predsjednik Donald Trump proglasio je "izvanredno stanje u zemlji" kako bi zabranio američkim telekomunikacijskim mrežama da kupuju opremu od stranih kompanija koje su ocijenjene kao rizične, čime ponajprije pogađa Kinu.

Trump je u jeku napetosti s Pekingom donio uredbu koja je bila očekivana, a ponajprije pogađa veliku kinesku telekomunikacijsku tvrtku Huawei koja je odavno na ciljniku američkih vlasti.

Te "nerazumne restrikcije gaze prava Huaweija", reagirala je kineska tvrtka.

"Loša i skuplja rješenja"

One samo "vode Sjedinjene Države k lošijim i skupljim rješenjima" na području 5G, pete generacije mobilnih mreža, upozorava tvrtka u priopćenju. Huawei za sebe kaže da je "lider 5G bez premca".

Bijela kuća se opravdava da je uredba donesena zbog toga što "strani konkurenti sve više iskorištavaju ranjivost na području usluga te informacijske i komunikacijske tehnološke infrastrukture u SAD-u".

Peking naprotiv ocjenjuje da je riječ o nelojalnom potezu kojim se suzbija konkurencija.

Ovo je najstroža mjera Trumpove administracije uperena protiv kineskog tehnološkog sektora koji se naglo širi, napose u afričkim, latinoameričkim i azijskim zemljama s gospodarstvima u naglom usponu.

Zamjenica američkog državnog tajnika, Ellen Lord, poslala je pismo čelnici europske diplomacije Federici Mogherini u kojem je upozorila Europsku uniju na ekonomske i političke posljedice ako nastavi razvijati vlastite obrambene projekte. Ova opomena bez presedana odražava stav svih američkih administracija, od kojih je Trumpova možda nešto iskrenija, koji govori da za SAD ne postoje ravnopravni partneri i saveznici, već samo vazali i kolonije.

Iz pisma Ellen Lord slijedi da su trenutni planovi Europske unije u području obrane prijetnja desetogodišnjoj integraciji transatlantske obrambene industrije i vojne suradnje unutar Sjevernoatlantskog saveza.

Washington je posebno nezadovoljan usvajanjem zakona o Europskom obrambenom fondu, koji državama članicama Europske unije omogućava pozivanje neeuropskih zemalja na sudjelovanje u projektima, dok će bilo koji od tih projekata biti u potpunosti intelektualno vlasništvo Europske unije.

Osim toga, Sjedinjene Države nisu zadovoljne ni uvjetima europskog Programa trajne strukturirane obrambene suradnje (PESCO), čiji je cilj bliža suradnja 25 država članica Europske unije, izvještava španjolski s El Pais.

Zamjenica američkog državnog tajnika je također izrazila mišljenje da će razvoj obrambenih kapaciteta u Europi dovesti do dupliranja vojnih sustava koji ne mogu mijenjati jedan drugoga,

To samo troši obrambene resurse i stvara rivalstvo između NATO saveza i Europske unije, poručila je Ellen Lord.

Sjedinjene Države također inzistiraju na tome da se u projektima koji su u okviru europske odredbe o intelektualnom vlasništvu i kontroli izvoza u sektoru obrane, te da se ukine klauzula o pravu veta koja zemlji koja vodi jedan ili drugi projekt omogućava nadzor nad projektom. Konkretno, traži se slobodno natjecanje američkog vojno-industrijskog kompleksa u sektoru europske obrane iz kojeg su SAD ovom odredbom de facto izbačene.

Europska komisija je ranije predložila povećanje ulaganja u sigurnost u proračunskom razdoblju Europske unije od 2021. do 2027. godine za 40%, kao i za stvaranje Europskog fonda za obranu. Zahvaljujući ulaganjima iz zajedničkog fonda, EU očekuje da Europa postane jedan od četiri najveća ulagača u području obrambenih istraživanja i tehnologija.

U utorak, 14. svibnja, u ruskom crnomorskom turističkom biseru Sočiju, koji je od održavanja Zimskih olimpijskih igara 2014. g. postao, nakon Moskve, drugi najvažniji ruski grad po pitanju državničkih prijemova i održavanja različitih međunarodnih političkih konferencija na visokoj razini, održan je svojevrsni američko-ruski summit - prvi nakon dugo vremena i u međuvremenu umjetno uspostavljenih, krajnje zaoštrenih odnosa između dviju globalnih vojnih i političkih velesila (izraz "umjetno" objasnit ću kasnije u tekstu).

Onaj tko je do jučer, ne imajući nužne minimalne količine osjećaja za razlučivanje konkretnog i bitnog sadržaja od propagandnog smeća kojim je informativni svijet u globalu obasut, mislio kako je Moskva osuđena na vječitu defanzivu i da je slamanje njezine volje za vođenjem samostalne vanjske politike usljed oštrih američkih i Zapadnih sankcija samo pitanje vremena, od sinoć je mogao shvatiti svu dubinu svojih zabluda.

Naravno, pri tom uopće ne mislim kako je sinoćnji sastanak američkog državnog tajnika Mikea Pompea s ruskim kolegom Sergeyom Lavrovom, a potom i samim predsjednikom Vladimirom Putinom bilo što konkretno riješio. Štoviše! Mislim da nije riješio ama baš ništa. Međutim, on je u sebi nosio niz elemenata koji ukazuju na promjenu višedesetljetne ukupne paradigme američko-ruskih odnosa, koja se prije svega očitovala kroz vječito američko "gledanje s visoka" i isto takvo inzistiranje na priklanjanju američkim stavovima ili ... A to "ili" uvijek je značilo: slijede sankcije, izolacije, ucjene, pritisci.

Prijelomni trenutak za otpočinjanje dugotrajnog procesa "otapanja nagomilanog leda" u odnosima dviju zemalja bio je isti onaj koji je i blokirao dijalog između Moskve i Washingtona ubrzo nakon Trumpovog ulaska u Bijelu kuću: Muelerova istraga Trumpovih veza s Moskvom i utjecaj Rusije na njegovu pobjedu (ili, blaže rečeno, ta druga formulacija je, kako se ipak ne bi preopasno udaralo na samoga Tumpa i isprovociralo njegove nepredvidljive reakcije, u SAD-u preimenovana u famozno "miješanje Rusije u američke izbore"), samo ovoga puta njezina inverzija - ne više optužba, već konačan zaključak provedene istrage!

A on je opovrgao bilo kakve veze predsjednika Trumpa s Kremljom i time mu s leđa skinuo "teško breme izdaje" koje ga je snažno sputavalo, kako na unutarnjem planu tako i na vanjskopolitičkom, u kojemu su Sjedinjene Države tonule sve dublje u blato dugotajnih i više nego složenih globalnih kriznih žarišta, a koja je nemoguće riješiti bez sudjelovanja Rusije i što su morali znati (ali iz nekog razloga to nisu ili nisu željeli) i ključni američki geopolitički stratezi i tamošnji analitički centri.

Kina je u Venezueli poslala još jednu pošiljku humanitarne pomoći, tvrde izvješća, budući da podaci o praćenju leta i snimci sa terena pokazuju da je u pitanju teretni avion

Peking je u travnju u zemlju koju su pogodile američke sankcije poslao tone lijekova.

Zrakoplov Suparna Airlines (nekadašnji Yangtze River Express) navodno je napustio Šangaj u ponedjeljak, te se zaustavio u Madridu prije preleta Atlantika i dolaska na međunarodnu zračnu luku Maiquetía Simon Bolívar u Caracasu.


Zrakoplovna kompanija Suparna Airlines je osnovana je 2003. godine i druga je po veličini teretna zrakoplovna tvrtka u Kini nakon kompanije China Cargo Airlinesa.

Pedro Mario Burelli, bivši direktor tvrtke Petroleos de Venezuela, najprije je objavio vijest o pošiljci na Twitteru, objavivši sliku zaslona putanje leta sa web-stranice FlightRadar24. Prema internetskoj stranici za praćenje leta, zrakplov koji je uzletio u Šangaju, sletio je u Caracasu u 13:09 sati po lokalnom vremenu.

Danas smo objavili transkript govora vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Hamneija, koji je jasno poručio da Iran ne želi rat protiv Sjedinjenih Država, kao ni njihovih vazala u regiji, ali neće pregovarati o strateškim nacionalnim interesima.

Vrhovni vođa je to rekao jučer, a nakon njegova govora se u Saudijskoj Arabiji, tri dana nakon "sabotažnih napada" na naftne tankere u Perzijskom zaljevu, dogodio napad dronovima na saudijsku naftnu infrastrukturu. Rijad za napad optužuje jemenske Huti borce, koji su se, navodno, "infiltrirali duboko u saudijski teritorij i odgovorni su za ovaj napad".



Može li izbiti rat između Sjedinjenih Država i Irana?

Centar za Bliski istok Instituta Carnegie je objavio mišljenja nekoliko stručnjaka o mogućnosti izbijanja rata i pokretanja agresija protiv Islamske Republike. Stavovi stručnjaka su različiti i neki ne isključuju ni tu mogućnost.

Dalia Dassa Kaye, direktorica Centra za javnu politiku Bliskog istoka u korporaciji RAND, kaže kako postoje visoki rizici, ali se sukob može izbjeći.

Zahtev za izručenje Džulijana Asanža Americi već je pred britanskim sudovima, a javno mišljenje o njegovom progonu počelo je da se menja. Čak i među onima koji su donedavno bili najviše neprijateljski raspoloženi prema osnivaču "Vikiliksa".

Jasno nesrazmerne optužbe protiv čoveka koji je samo omogućio curenje istinitih informacija od velikog javnog interesa i objavio ih, mogle bi da budu predmet odlučivanja i pravičnog britanskog sudije koji nije uveren u američke zakone.

To bi mogao biti razlog za najnoviji zaokret i za ponovno pokretanje slučaja koji je već dva puta zaključen, za navodno silovanje koje je počinio Asanž.

Naime, ukoliko američki zahtev za ekstradiciju bude odbijen u Engleskoj, može biti odobren u Švedskoj. To znači da se Asanž suočava ne sa jednom, već sa dve bitke za izručenje.