Više od tri miliona Britanaca potpisalo je onlajn peticiju kojom se traži da Velika Britanija ostane u EU.

Peticija se potpisuje na sajtu britanske vlade koji je u nekoliko navrata zbog navale pao, prenose britanski mediji.

Do sinoć peticiju je potpisalo dva miliona ljudi, a danas do sredine dana tri miliona. Više puta sajt je pao.

Britanska vlada sada mora da dozvoli da se o sadržaju peticije raspravlja u parlamentu, mada nema garancija da će se debata održati pre nego što Velika Britanija napusti EU.

Specijalni izaslanik Vašingtona za Venecuelu Eliot Abrams pokušao je medijima da objasni proceduru po kojoj se opozicioni lider Huan Gvaido samoproglasio za predsednika te južnoameričke zemlje.

"Da li možete da nam objasnite po kom članu se gospodin Gvaido proglasio za predsednika, zato što je rečeno da je taj privremeni period istekao? Možete li to da nam pojasnite?", upitao je jedan novinar Abramsa.

"Prema Ustavu Venecuele, Narodna skupština je donela rezolucijju po kojoj privremeni period predsedavanja državom neće početi ili se završiti dok Nikolas Maduro ne napusti svoju funkciju. Tako da period od 30 dana ne počinje danas, već posle Madura. A to su uradili otprilike pre mesec dana", odgovorio je Abrams.

U tom trenutku, umešao se drugi novinar koji je rekao: "To bi bilo isto kao da sam ja dobio predsednički mandat na 4 godine i posle dve godine vi dođete i promenite pravila, tako da moj mandat još nije ni počeo. Kako je to moguće?".

"Ali, vi se ne pitate jer niste u Narodnoj skupštini", kazao je Abrams smejući se.

"Niste ni Vi", odgovorio je novinar.

Na pitanje da li SAD smatraju da je to po Ustavu, Abrams je odgovorio potvrdno.

"Skupština je jedina demokratska institucija u Venecueli, a po njihovom Ustavu, ovaj navodni Madurov mandat je prazan, ali su takođe rekli i da privremeni period od 30 dana počinje kada Maduro ode", dodao je.

"Znači, Gvaido je privremeni predsednik nečega što još nije ni počelo", upitali su novinari.

"U tome je problem, što on nije na vlasti. Maduro je još tu. Ja mislim da je ovo logično", kazao je Abrams.

Ukrajina je umiješana u zavjeru protiv aktualne američke administracije i aktivno je promicala interese bivše kandidatkinje za predsjednički ured Hillary Clinton, na svom Twitteru je napisao američki predsjednik Donald Trump.

"John Solomon: Kako Rusija tone, na površinu sve više izbija ukrajinska zavjera oko pomoći Hillary Clinton", napisao je Trump.


"Dok se priča o "dosluhu s Rusima" topi kao snijeg na proljetnom suncu, skandal oko ukrajinske zavjere u interesu Hillary Clintona raste kao kvasac", možda bi to bio potpuni semantički prijevod naslova članka kojeg je novinar John Solomon napisao za The Hill, kojeg u objavi spominje američki predsjednik.

Solomon u svom članku opisuje najnoviju aferu u Ukrajini gdje je dan prije glavni tužitelj Ukrajine, Jurij Lucenko, izjavio u intervjuu Solomonu da je pokrenuo kaznenu istragu zbog navodnih pokušaja Ukrajinaca da interveniraju na američkim predsjedničkim izborima 2016. godine.

Nakon izjave američkog predsednika Donalda Trampa da treba priznati suverenitet Izraela nad Golanskom visoravni demagogija o aneksiji Krima se može smatrati neosnovanom, smatra predsednik Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove Konstantin Kosačov.

"Vidimo očiglednu demonstraciju po kojim pravilima namerava da igra Amerika - koga želimo toga i priznajemo. Bilo da se radi o prestonici, teritoriji ili predsedniku druge države. Zato svaka demagogija o aneksiji Krima i sličnim 'okupacijama' od sada gubi sve osnove: svima je jasno da Krim (Abhaziju, Južnu Osetiju i Pridnjestrovlje) ne priznaju, dok Golan ili Kosovo priznaju po jedinstvenom kriterijumu - nama tako odgovara", napisao je Kosačov na svojoj stranici na Fejsbuku, komentarišući izjavu Donalda Trampa da je vreme da se prizna suverenitet Izraela nad Golanskom visoravni.

On je naveo da izjava američkog predsednika ne iznenađuje, uzimajući u obzir "otvoreni proizraelski stav šefa Bele kuće", koji je već priznao Jerusalim za prestonicu Izraela, uprkos stavu međunarodne zajednice i UN.

"Tramp reaguje na interni zahtev: u februaru su kongresmeni i senatori - republikanci Majk Galahar, Ted Kruz i Tom Koton - podneli zakon, prema kojem 'politika SAD treba da bude priznanje suvereniteta Izraela nad Golanskom visoravni', a u martu je ista ta grupa predložila i formalni povod za te akcije, uprkos stavu UN i celog sveta: Vašington treba da odgovori na 'agresiju Irana' koji preti Izraelu", istakao je ruski senator.

Nova faza u iranskom pristupu situaciji u regiji i svijetu općenito je započela u svibnju prošle godine, kada su se Sjedinjene Države povukle iz nuklearnog sporazuma sklopljenog 2015. Teheran je do sada prioritet dao konsolidiranju javnog mnijenja Zapada protiv odluke predsjednika Trumpa, kako bi se učinkovito suprotstavio američkim sankcijama.

Međutim, gledajući unatrag, ako Europljani čak i budu vršili pritisak protiv američkih sankcija, čini se da zbog komercijalnih interesa i surove stvarnosti europske tvrtke, koje su izložene američkom tržištu, neće riskirati američke sankcije. Dakako, pad prihoda od nafte nakon američkih sankcija šteti iranskom gospodarstvu i Teheran je to otvoreno priznao. Trumpova administracija sada planira pokrenuti još strože sankcije. Prema izvješćima, Washington ima za cilj dodatno smanjiti izvoz iranske nafte.

U međuvremenu, osovina veza SAD-Izrael-Saudijska Arabija aktivno radi na stvaranju nestabilnosti u Iranu, slabi vlasti Islamske Republike i pokušava onesposobiti Teheran da igra važnu regionalnu ulogu.

Novac Saudijske Arabije dovodi u pitanje višestruku prisutnost u Iraku. Čak i ako Sjedinjene Države povuku svoje postrojbe iz Sirije, napori će usredotočiti na usporavanje iranske nazočnost u Iraku i Siriji. Iran predvodi velike šiitske milicije od kojih svaka ima desetke tisuća militanata u Iraku i Siriji, gdje su se borile protiv terorista takozvane Islamske države.

Neprestana prisutnost Irana u Siriji je nepremostiva prepreka za planove Izraela da oslabi i dominira Sirijom i legitimira svoju nezakonitu okupaciju Golanske visoravni. Dovoljno je reći da je Teheran u ovom trenutku doslovno "pod opsadom".


Međutim, vlasti u Teheranu su u posljednja četiri desetljeća preživjele opasna razdoblja i nikada nisu kapitulirale. Međutim, sada se došlo do prijelomne točke na kojoj Iranu treba novi kurs u političkoj ekonomiji zemlje, kao i za prevladavanje geostrateških izazova.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u četvrtak kako je vrijeme da se podrži izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni, sirijskim teritorijem koji je Izrael okupirao u Bliskoistočnom ratu 1967.

- Nakon 52 godine vrijeme je da Sjedinjene Države u potpunosti priznaju izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni, koja ima stratešku i sigurnosnu važnost za Državu Izrael i regionalnu stabilnost! - napisao je Trump na Twitteru.

Kineski predsjednik Xi Jinping doputovao je u četvrtak u Rim, na početku trodnevnog posjeta Italiji tijekom kojeg bi trebao potpisati sporazum koji će uvesti Italiju u njegov golemi infrastrukturni projekt "Jedan pojas, jedan put".

Unatoč američkom protivljenju, Italija koja je zainteresirana za nove izvozne sporazume kojima želi dati poticaj gospodarstvu, postat će prva od zemalja Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) koja će se priključiti tom projektu, novom Putu svile vrijednom više milijardi dolara.

Xi bi se trebao u petak sastati s talijanskim predsjednikom Sergiom Mattarellom, a u subotu potpisati memorandum o razumijevanju s premijerom Giuseppeom Conteom. Nakon toga, otputovat će u Palermo.

Očekuje se da će tijekom posjeta Italiji biti potpisano više od 30 sporazuma u vrijednosti do 7 milijardi eura, uključivo o otvaranju luka Trst i Genova kineskim kontejnerskim brodovima.

"Mi smo u srcu Mediterana, a Kinezi su posvuda u regiji osim ovdje", kazao je jedan talijanski dužnosnik uoči Xijeva posjeta. Dodao je da je "memorandum mehanizam čiji je cilj pomoći izvozu naših kompanija te na taj način i našem rastu".

Najave o potpisivanju sporazuma dovele su do nezadovoljstva i unutar talijanske vlade i među talijanskim saveznicima, a posebno je zabrinut Washington gdje je Vijeće za nacionalnu sigurnost zatražilo od Rima da ne daje legitimitet kineskom infrastrukturnom projektu.

Europska unija objavila je prije tjedan dana plan za "uravnoteženje odnosa" s Kinom, opisujući je kao "suparnika" iako je njezin prvi trgovinski partner. Unija je sve više frustrirana kineskom sporošću u otvaranju gospodarstva i kineskim preuzimanjima u ključnim sektorima EU-a.

"Suradnja s Kinom na tom projektu izbor je čisto ekonomske i trgovinske prirode, posve u skladu s našom pozicijom u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji", poručio je uoči dolaska kineskog predsjednika talijanski premijer.

Naglasio je ipak da luke moraju ostati talijanske, pozivajući talijansku vladu da ne dopusti da se ponovi primjer grčke luke Pirej koju je 2016. kupio kineski div u pomorskom prijevozu Cosco.

Kao što smo izvijestili u Vijestima u podne, danas prestaje dužnost predsjednika Republike Kazahstan Nursultana Nazarbajeva, idejnog tvorca Euroazijske ekonomske unije, koju je Gorbačov odbacio s gnušanjem, Jeljcin o njoj nije ni razmišljao, da bi je objeručke prihvatio aktualni predsjednik Ruske Federacije, ali tek nakon što se bez trunka sumnje uvjerio da Zapad na Rusiju nikada neće gledati kao ravnopravnog partnera, već kao zaostalu zemlju koju treba pokoriti i mijenjati silom.

Nakon skoro 30 godina vlasti, Nursultan Nazarbajev prestaje biti predsjednik Kazahstana. Međutim, lukavi sovjetski kadar azijskog mentaliteta politiku zemlje koju je pretvorio u biser Središnje Azije ne napušta u potpunosti. Ostat će predsjednik Vijeća sigurnosti Republike, predsjednik vladajuće stranke Nur Otan i član Ustavnog vijeća, što je više nego dovoljno da nadzire političke procese i da nova vlast ne krene stranputicom.

Za Kazahstan na Zapadu mnogi još uvijek vjeruju da je to zemlja iz filma "Borat", britanskog glumca Sache Barona Cohena, iako bi taj opis bolje pristajao "demokratiziranoj" Gruziji i Ukrajini ili bugarskim, rumunjskim i drugim zabitima bivšeg "komunističkog tabora".

No, Nazarbajev je Kazahstana danas učinio modernom zemljom i točkom raskrižja postsovjetskog prostora. U tom kontekstu Kazahstan treba promatrati ne kao uobičajenu državu koja balansira između globalnih "centara moći", nego kao ključni element velike intercivilizacijske zone koja se proteže kroz cijelu Euroaziju. Hoće li ostati područje koje je stoljećima bilo "unutarnji koridor" Euroazije, koji razdvaja ili povezuje njene civilizacije, ovisi o sudbini Kazahstana. Rješavanju tog geopolitičkog problema je Nazarbajev posvetio cijeli svoj život.

Valja napomenuti da je dugi niz godina Središnja Azija bila predmet interesa geopolitičara. Sa stajališta tradicionalne geopolitike, Euroazija nije samo "jaz" između "Velike Europe" i "Velike Azije", već poseban kulturni i civilizacijski svijet, samoorganizirajući "veliki prostor". Ali je rasprava o prirodi i svrsi tog prostora u suvremenoj geopolitičkoj misli daleko od toga. Pozitivistička znanost političke geografije usredotočuje se na fenomene "objektivnog" vanjskog karaktera kao što su ravnoteža oružja, zemljopisni položaj tranzitne infrastrukture, itd. Tradicionalna geografija i geopolitika temelje na ideji ontološke heterogenosti zemaljskog prostora, na prevladavanju antropoloških, civilizacijskih, vjerskih i duhovnih čimbenika u određivanju sudbine i težnji mnogih naroda.

Američki državni sekretar Mike Pompeo je iz Jerusalema uputio neskrivenu otrovnu strelicu američkim demokratima o antisemitizmu, nakon spornih izjava jedne muslimanske zastupnice o američkoj podršci Izraelu.

"Sve zemlje, posebice na zapadu, moraju se usprotiviti mračnom valu antisemitizma koji je u porastu u Evropi i Sjedinjenim Državama", izjavio je Pompeo u društvu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

"Nažalost u Sjedinjenim Državama čuli smo antisemitske izjave i u našoj prijestolnici", dodao je aludirajući na bučnu raspravu koja potresa Demokratsku stranku.

Ilhan Omar, jedina zastupnica u Kongresu koji nosi hidžab, upozorila je krajem februara da neki lobiji vrše jaki pritisak u korist jedne strane zemlje, govoreći o organizaciji AIPAC.


Rezolucija osuđuje govor mržnje

Benjamin Netanyahu i Mike Pompeo bi trebali sljedeće sedmice u Washingtonu održati govore na godišnjem skupu AIPAC-a, moćnog proizraelskog lobija u Sjedinjenim Državama.

Uslijedile su brojne kritike stereotipa dvostruke vjernosti židova, koji nisu lojalni zemlji u kojoj žive. U odgovoru na polemiku Zastupnički dom, koji kontroliraju demokrati, odobrio je rezoluciju kojom osuđuju govor mržnje općenito, a ne konkretne antisemitske izjave demokratske zastupnice.

Danas je Europska pučka stranka suspendirala je najveću konzervativnu mađarsku stranku Fidesz kojoj je predsjednik mađarski premijer Viktor Orban.

"Suspenzija Fidesza odmah stupa na snagu, a trajat će do daljnjega", napisao je na Twitteru predsjednik Pučana Joseph Daul nadodavši da je za suspenziju Fidesza bilo 190 članova Parlamentarne skupštine EPP-a, a tri člana su glasovala protiv.

Suspenzije znači da Orbanova Fidesz neće moći sudjelovati na sastancima stranke, neće imati pravo glasa te neće moći predlagati kandidate za pozicije.