Merkelova nije shvatila da je upravo Rusija "novi" - a verovatno i poslednji preostali - "horizont za Evropu"
Rejting predsednika Francuske Emanuela Makrona, prema anketama, pao je na skromnih dvadesetak procenata podrške. Suprotno očekivanjima i prognozama medija, protesti Žutih prsluka ne jenjavaju. I uprkos tome što je dosadašnji bilans desetak mrtvih i za sad neutvrđen broj teže ili lakše povređenih. Demonstracije širom zemlje nije zaustavio Makronov govor u decembru a ni njegovi, uglavnom kozmetički ustupci, čak ni prihvatanje (makar i delimične) krivice za razočaravajuće stanje u zemlji. Nije ih zaustavila ni pojačana policijska represija, o čemu jasno svedoči pomenuti smrtonosni bilans. "Žuta plima" je preplavila Francusku, a to je zapravo erupcija dugo nakupljanog gneva koja sada može izbiti bilo gde u Evropskoj uniji. Sara Vagenkneht, vođa leve grupe Aufstehen, obećala je da će ove, 2019. godine, i Nemci izaći na ulice: "Nemačka je spremna za svoju verziju pokreta Žutih prsluka". Imaju za to dovoljno razloga. Promene će se dogoditi, smatra Vagenknehtova, kada oni što dugo nisu imali svoj glas otkriju da ga mogu artikulisati na protestima. "To je ono što trenutno vidimo u Francuskoj."

"Globalizacija je varvarstvo", kaže Marin Le Pen, u liberalnim medijima demonizovani vođa francuskog Nacionalnog okupljanja. "Vlast moćnih multinacionalnih korporacija i krupnog kapitala nad čitavim svetom vodi narode i njihove nacionalne države u propast." Mere štednje i rezanja javnih rashoda - one koje provodi Makron i kakve diktiraju i Berlin i Brisel - navodno u cilju konsolidacije državnih finansija, smatra Le Penova, idu na štetu najsiromašnijih, dovode do socijalne razgradnje i uništavanja same supstance nacionalne države. A to znači "povratak u varvarstvo".

Sirijska protivvazdušna odbrana odbila je napad Izraela na Damask, a njene PVO snage oborile su nekoliko izraelskih raketa iznad sirijske prijestolnice, javila je državna agencija SANA.

Kako se navodi, napad je izveden sinoć u 23.15 po lokalnom vremenu, a izraelski avioni ispalili su nekoliko raketa u pravcu Damaska iz područja sjevernog Izraela. Eksplozije su mogle da se čuju u sirijskoj prestonici.

Rojters prenosi navode sirijske državne novinske agencije da su sirijske snage oborile većinu izraelskih raketa ispaljenih na predgrađe Damaska. Navodi i da je meta bilo jedno skladište na aerodromu u Damasku.

Svijet je sve nestabilniji, a najveći dio krivice za to snosi Rusija, rekao je norveški ministar obrane Frank Bakke-Jensen. Barents Observer prenosi da je ministar u svom godišnjem govoru u društvu vojnih zapovjednika napomenuo kako Moskva namjerno pokušava omalovažiti i potkopati jedinstvo Zapada i međunarodnu suradnju. Da podredi druge, Rusija koristi vojnu i gospodarsku moć, a manje važnosti pridaje diplomaciji i političkim odlukama.

U govoru norveškog ministra obrane Franka Bakke-Jensena, održanom prošle nedjelje na sastanku norveškog vojnog vrha, bilo je malo signala pomirenja. Ton je bio oštar, a atmosfera je bila sumorna. Prema riječima ministra, svijet postaje sve nestabilniji, a najveći dio krivice za to snosi Rusija.

Ozbiljnost situacije

"Rusija je za nas najveća briga. Vidimo sve ozbiljniju situaciju povezanu s našim susjedom na istoku", govoreći pred višim vojnim dužnosnicima i stručnjacima za obranu je rekao norveški ministar rekao Frank Bakke-Jensen.

U godišnjem govoru norveških ministara obrane se uvijek posvećuje velika pozornost susjednoj Rusiji. Ali ove godine se čini da je upućena poruka izravnija nego prije. Prema Bakke-Jensenu, Rusija namjerno želi omalovažiti i potkopati jedinstvo Zapada i međunarodnu suradnju. Koristi vojnu i ekonomsku moć da podredi druge, dajući manje važnosti diplomaciji i političkim odlukama.

Bakke-Jensen je pokušao objasniti da Norveška ima tople i bliske odnose s narodom Rusije i da se suradnja s ruskim vlastima nastavlja u područjima kao što su potraga i spašavanje, ribarstvo, znanost i sigurnost granica. Ali te su riječi brzo nestale u pozadini oštrih optužbi protiv Moskve.

Posljedice za sjever Europe - Moguće izbijanje rata

Norveški ministar obrane je rekao da je nakon pripajanja Krima Rusija krenula u sukob sa zapadnim zemljama i institucijama.

"Ove promjene u ponašanju izravno utječu na sigurnost Norveške i njezinih saveznika. Događaji u našoj okolini općenito pokazuju da moramo uzeti u obzir da oružani sukob između država u Europi više nije nezamisliv", naglasio je Bakke-Jensen.

Ruska vojna baza može se pojaviti u srcu Afrike, u Srednjoafričkoj Republici, izjavila je tamošnja ministrica obrane Marie-Noëlle Koyara.

Da se Rusija sve snažnije pozicionira na afričkom kontinentu, ne želeći ga prepustiti isključivo američkim, britanskim i francuskim interesima, svjedoče njezine sve intenzivnije političke, gospodarske i vojne aktivnosti posljednjih godina na Bliskom istoku (čiji je dio u političkom smislu i islamski Sjever Afrike), poglavito nakon aktivnog vojnog ulaska Moskve u sirijski sukob 2015. godine. Pojačana ruska nazočnost primjetna je od Alžira, Libije, Egipta, preko Čada, Sudana, Ugande, pa do Južnoafričke Republike (JAR). Međutim, jedna je vijest danas posebice zanimljiva, a medijski gotovo nezamjetna.

Radi se o intervjuu ministrice obrane Srednjoafričke Republike (CAR) Marie-Noëlle Koyara danog ruskoj agenciji RIA Novosti, u kojem je ona govorila o tome, da su Rusija i CAR 2018. g. potpisale međuvladin sporazum o vojnoj suradnji. Nakon toga, u gradu Berengo, smještenom u toj državi, Rusija je otvorila vojno središte, u kojem ruski instruktori obučavaju vojnike te afričke zemlje.

"O konkretnom otvaranju (klasične vojne) baze mi još nismo razgovarali, ali takva mogućnost nije isključena u okvirnom sporazumu. Ukoliko od predsjednika, kao vrhovnih zapovjednika i vođa naroda, bude donešena odluka o izgradnji baze, znači tome će zemlje i težiti. A mi, kao ministri, to ćemo već realizirati", izjavila je ministrica obrane Marie-Noëlle Koyara. Pojasnila je kako vojni obrazovni centar u Berengu ne treba smatrati ruskom vojnom bazom. Međutim, stanovništvo ga je već počelo doživljavati upravo tako.

Što se tiče stanja u toj središnje smještenoj državi afričkog kontinenta u kojoj se govori francuskim jezikom, po broju stanovnika nešto većoj od Hrvatske (oko 5 600 000) i o kojoj se u Hrvatskoj malo ili gotovo ništa ne zna izvan najužih stručnih krugova, potrebno je naglasiti kako se ono zaoštrilo početkom prosinca 2013.g., kada su u glavnom gradu Bangui izbili sukobi između boraca koalicije "Selek" (sastavljene od više muslimanskih organizacija), koja je i uspjela svrgnuti tamošnju vladu, i njima suprostavljenim kršćanskim pobunjenicima iz koji su se samoorganizirali u organizaciju Anti Balaka", koji su i vratili svrgnutu vladu. Prema podacima UN-a iz srpnja 2018.g., u vrijeme sukoba poginulo je oko 6 tisuća osoba, a čak je milijun ljudi bilo primorano napustiti svoja ognjišta.

Bivši grčki ministar finansija Janis Varufakis oštro je prokomentarisao današnju posetu Angele Merkel Atini.

"Gospođa Merkel je u Grčkoj kako bi obavila inspekciju pustoši koju je ostavila iza sebe i da to nazove - oporavkom. Ironijom sudbine, njen grčki trijumf je pokrenuo deflacione sile koje su pogodile Nemačku i uništile joj karijeru. Nikada ranije jedan nemački kancelar nije izgubio toliko političkog kapitala", napisao je Varufakis.

Pokušaji SAD da u Venecueli protivustavno formiraju alternativnu vlast predstavljaju direktni napad na suverenitet te zemlje, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova Rusije.

"Bestidni pokušaji Vašingtona da u Venecueli uspostavi alternativne vladine strukture, ignorišući realnost koja vodi ka pogoršanju socijalno-ekonomskog stanja zemlje, neskriveno je kršenje suvereniteta jedne države", ističe se.

Prethodno je državni sekretar SAD Majk Pompeo rekao da je sa predstavnikom opozicione partije Venecuele Huanom Guaido razgovarao o situaciji u zemlji. Naime, on je pre nekoliko dana zauzeo funkciju vršioca dužnosti predsednika tamošnje Skupštine.

Istovremeno, podsećaju mediji, Nacionalna skupština je maltene totalno isključena iz političkog života zemlje, a umesto tog tela predsednik Nikolas Maduro je sazvao Nacionalnu konstitutivnu skupštinu, koja je u potpunosti u rukama vlasti.

Američki državni sekretar Majkl Pompeo rekao je da je Amerika "snaga dobra" na Bliskom istoku i da je oduvijek bila "oslobodilačka, a ne okupaciona sila"

Pompeo je tokom posjete Kairu rekao da kada se Amerika povuče, slijedi haos.


On je dodao da je američki predsjednik Donald Tramp spreman da ponovo preduzme vojnu akciju u Siriji, ali se nada da do toga neće doći.

Pompeo se zahvalio egipatskom predsjedniku Abdelu Fatahu el Sisiju na hrabrosti u osudi radikalnog islamizma.

Govoreći o Iranu, on je rekao da će SAD upotrijebiti diplomatiju i da će sarađivati sa partnerima kako bi iz Sirije "istisnuli i posljednju iransku čizmu".


"Amerika će dovesti američke vojnike kući iz Sirije, ali ostaje posvećena potpunom uništenju 'Islamske države'", rekao je on.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u srijedu da je njegova zemlja "spremna za svaki scenarij" nakon informacija o mogućem kibernetičkom napadu izvana tokom parlamentarnih izbora 9. aprila.

"Izrael je spreman odgovoriti na kibernetičku intervenciju, spremni smo za svaki scenarij i nijedna zemlja nije spremnija od nas", rekao je on novinarima.

U utorak je privatna televizija Hadashot izvijestila da je šef Shin Beta, agencije za unutrašnju sigurnost, kazao da se Izrael priprema za informatički napad na izborima 9. aprila.

"Strana zemlja planira se umiješati u sljedeće izbore u Izraelu", rekao je Nadav Argaman sudionicima sjednice koja se održavala iza zatvorenih vrata.

"Za sada ne znam na čijoj strani", dodao je, prenosi Hina.

Rusija odbila nagađanja

Shin Bet je zatim u utorak navečer objavio saopćenje u kojem navodi da Izrael "ima sve alate za lociranje, praćenje i sprječavanje eventualnog pokušaja stranog utjecaja".

"Sigurnosni sistem u Izraelu može garantirati održavanje slobodnih i demokratskih izbora u Izraelu", istaknuo je.

Rusija je odbila nagađanja da se planira umiješati u izraelske izbore.

"Rusija se nikad nije miješala u izbore bilo koje zemlje i nema namjeru to činiti", rekao je predsjednikov glasnogovornik Dmitrij Peskov, u izjavi koju je prenijela ruska ambasada u Izraelu.

Moskvu optužuju da je htjela utjecati na više izbora u Evropi i na američke predsjedničke izbore 2016. godine putem kampanje dezinformiranja.

Indijske rafinerije počele su kupovati iransku naftu isključivo za indijske rupije zbog američkih sankcija prema Teheranu.

Top vijest iz svijeta energetike stigla je jučer iz Indije, treće najveće svjetske uvoznice iranske nafte. Iran i Indija su, po prvi put nakon uvođenja novih američkih sankcija protiv Teherana početkom studenog prošle godine, počele koristiti vlastite valute u svojstvu naplate u trgovini naftom, odbacivši iz nje dolar i euro. O tome je, pozivajući se na predsjednika uprave indijske državne banke UCO Bank Charana Singha, izvjestio Reuters. Vijest su potvrdili i neimenovani izvori unutar indijskog energetskog sektora.

U prethodnom razdoblju američkih sankcija protiv Irana (2012.-2016.), prije potpisivanja međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz kojeg su se SAD u svibnju prošle godine jednostrano povukle, Indija i Iran su već provodili značajan dio platnih operacija u trgovini naftom u indijskim rupijima. Međutim, tada je njihov udio iznosio 45% od ukupnih platnih operacija u sferi nafte, dok se preostalih 55% plaćanja obavljalo u eurima. Sada se čini kako najveće indijske naftne tvrtke i prerađivači, između ostalih i Oil Corporation i Mangalore Refinery & Petrochemicals (ulaze u sastav ONGC), izvode 100% operacija s Iranom u rupijima. Navodi se također kako će Iran koristiti dobivena novčana sredstva za plaćanje uvoznih roba iz Indije.

Ovaj indijski potez u određenom smislu kopira postojeći trgovinski sporazum između Rusije i Irana, poznatiji kao "nafta (u zamjenu) za proizvode". On ukazuje da Iran, kako je i najavljivao, nastavlja razvijati vlastite platežne operacije u nacionalnim valutama s različitim državama kada je u pitanju energetika. Time želi zaobići rizike od američkih sankcija i dolara.

Ali sadašnjim izbjegavanjem korištenja eura (za razliku od vremena pretodnih američkih sankcija iz doba administracije Baracka Obame) Teheran jasno daje do znanja kako pretjerano ne računa i ne vjeruje Europskoj uniji da ona bilo što samostalno može poduzeti u smislu operacionalizacije svojih, već davno najavljenih i od Bruxellesa odobrenih mjera o osnivanju vlastitog platnog sustava, neovisnog o dolaru i Swiftu, koji su, kako se ispostavilo, ipak samo instrumenti u rukama Washingtona, koje on, prema potrebi, može koristiti za ostvarenje svojih nacionalnih interesa. EU je te mjere najavila pokrenuti glede zaštite svojih poslovnih i financijskih interesa, prije svega u trgovini s Iranom, poglavito po pitanju uvoza iranske nafte.

Europske kancelarije i svi visoki dužnosnici tvrde kako je Sporazum o uklanjanju nuklearnih projektila srednjeg i kratkog dometa (INF) za Europu stup stabilnosti i ključ očuvanja mira na kontinentu. Međutim, 21. prosinca 2018. godine su na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, takoreći ispod radara, zemlje Europske unije, Ukrajina, Turska, Makedonija, Crna Gora, Albanija i Gruzija glasali su protiv ruske rezolucije o očuvanju ovog ugovora.

U obrazloženju svog glasanja su EU i navedene zemlje pozvale Rusiju da riješi sva pitanja oko ovog ugovora na značajan i transparentan način, jer Rusija "još nije ponudila vjerodostojan odgovor kojim bi dokazala da ne krši INF, kako tvrdi Pentagon i američka strana". Objašnjenje neobjašnjivog je objavljeno na službeni stranicama EU.

Nakon ovog glasanja se može zaključiti da zemlje Europske unije niti smiju, niti mogu ići protiv volje vladara s one strane Atlantika, koji su odlučili izaći iz spomenutog sporazuma. Stoga su sve izjave koje o ovom pitanju daju njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron i drugi bespredmetne i nisu vrijedne objave.

Zemlje NATO pakta su se same pretvorile u ruske mete

Rumunjski vojni stručnjak Valentin Vasilescu je objasnio do čega bi doveo američki izlazak iz ugovora INF.

Opća skupština Ujedinjenih naroda nije podržala nacrt rezolucije Ruske Federacije kojom se predložilo očuvanje Ugovora o ukidanju projektila srednjeg dometa i kraćeg dometa. Rumunjski vojni stručnjak je ocijenio posljedice ukidanja ovog dokumenta.

Kao što smo podsjetili, 21. prosinca je Opća skupština UN-a odbacila rusku rezoluciju o INF-u. Za nacrt ruske rezolucije je glasalo 43 delegata, 46 ih je bilo protivi, a 78 ih se suzdržalo.