U Kailahunu na istoku Sijere Leonea zabilježen je prvi slučaj ebole u zadnja četiri mjeseca, pa dužnosnici u subotu kažu da je ugrožen napredak prema potpunoj pobjedi nad tom bolešću.

Devetomjesečni dječak umro je u Kailahunu, nekad rasadištu te bolesti, a pretrage su potvrdile da je riječ o eboli. U tome okrugu na granici s Gvinejom evidentiran je i prvi slučaj ebole u svibnju 2014., a zatim je mjesecima bio epicentar krize.

U lipnju je ondje zabilježeno 80 infekcija na tjedan, a krajem prošle godine više nije bilo novooboljelih.

Winnie Romeril, glasnogovornica Svjetske zdravstvene organizacije kaže da su onamo nakon nove pozitivne dijagnoze poslani lokalni i strani stručnjaci.

Dječak se zarazio transfuzijom krvi?

Predsjednik okružnog vijeća Kailahuna Alex Bonapha kaže kako se ne zna zašto je dječak obolio jer su mu roditelji zdravi i dodaje kako je moguće da je dijete zaraženo transfuzijom krvi. Izvori u okružnoj bolnici kažu kako je dijete prije smrti dobilo transfuziju.

"Svjestan sam slabosti zdravstvenog sustava zbog koje je lako moguće da krv koju je dijete dobilo nije bila ona krv koju mu je dao stric", rekao je Bonapha.

Dosad najteža epidemija ebole ubila je gotovo deset i pol tisuća ljudi, uglavnom u Liberiji, Sijeri Leoneu i Gvineji.

Kokosovo ulje je jedno od malobrojnih namirnica koje uistinu mogu biti opisane kao superhrana. Oko kokosa se nedavno pojavilo veliko uzbuđenje koje vas navodi da se zapitate što je to posebno u vezi ove biljke.

Kokosovo ulje sadrži jedinstvenu kombinaciju masnih kiselina sa snažnim ljekovitim svojstvima i onim što je poznato kao srednjelančani masni trigliceridi. Većina triglicerida u masnim kiselinama se smatra dugolančanim, ali kokosovo ulje se metabolizira drugačije. Ovi trigliceridi idu iz jetre u probavni trakt gdje se koriste kao brzi izvor energije. Mjesta na kojima se konzumira kokosovo ulje se smatraju najzdravijima na svijetu.

U našem zapadnom društvu, kokosovo ulje se još uvijek smatra egzotičnom hranom, kojeg prvenstveno konzumiraju ljudi svjesni važnosti zdrave prehrane. U nekim djelovima svijeta kokosovo ulje spada pod dijetne proizvode. Na južnom Pacifiku, ljudi primaju 60% svojih kalorija iz kokosa, a oni su i najveći potrošači zasićenih masti na svijetu. Ti ljudi imaju odlično zdravlje i kod njih su bolesti srca daleko rjeđe nego u ostatku svijeta.

Zašto je kokosovo ulje tako dobro?

Pomaže kod kontrole težine

Jedno istraživanje iz 2009. godine pokazuje vezu gubitka viška kilograma u predijelu stomaka i konzumiranja kokosa. Kokos je lako probavljiv i također štiti tijelo od otpora na inzulin.

Dobar izvor laurinske kiseline

Laurinska kiselina u kokosovom ulju može ubiti bakterije, viruse, gljivice i pomoći u borbi protiv zaraze. Kada se ulje probavlja, u organizmu se stvara monoglicerid poznat po imenu monolaurin. Laurinska kiselina i monolaurin pomažu ubijanju štetnih patogena poput bakterija, virusa i gljivica.

Svi znaju da je duhan štetan za zdravlje. Čak se i duhanska industrija ponaša na način koji kao da vrišti "KRIVI SMO!"

Gledano kroz povijest, pušenje različitih biljaka se smatralo korisnim. No, mi danas znamo bolje, zar ne?

Pretpostavljajući da je pušenje nezdravo, znanost bi stoga trebala podržavati "ono što svatko zna".

No, kao što se to vidi u sljedećem Sott.net-ovom video uratku, to nije tako.

Obožavate slaninu, ali su vas raznorazne teorije o tome kako je nezdrava i da deblja, pomalo udaljile od nje? Ne brinite - mi vam otkrivamo zašto biste je baš trebali jesti.

1. Slanina je jedina hrana koja je istovremeno i slana i slatka

Premda sadrži slano i slatko, odnosno dvije podskupine koje su potpuno različite, kada je slanina u pitanju one se savršeno stapaju i čine tu namirnicu iznimno primamljivom.

2. Nema ugljikohidrata

Unatoč uvriježenom mišljenju, ne debljaju masti već ugljikohidrati. Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata preporuča se za održavanje tjelesne težine. Pogrešno je mišljenje i da ugljikohidrati daju energiju organizmu. Istina je da tijelo energijom opskrbljuju masti. Stoga, klonite se ugljikohidrata i navalite na slaninu!

3. Odlična protiv mamurluka

Ništa ne može izliječiti mamurluk kao masna slanina i šalica kave.

4. Pruža osjećaj sitosti

Sadrži visok udio zasićenih masti, pa ćete duže osjećati sitost nego da jedete ugljikohidrate.

5. Hrskavo je dobro

U životu ne ide uvijek sve glatko. Pržena, hrskava slanina možda svojim oblikom podsjeća na životne uspone i padove, ali svojim božanstvenim okusom nas podsjeća da ništa nije nepremostivo. Na kraju krajeva, što je život bez malo uzbuđenja?!

6. Najbolji razlog da ujutro ustanete iz kreveta

Pogotovo ako slaninu prži vaša srodna duša kako bi vas dočekao gotov doručak. No, bilo kako bilo, slanina će u svakom slučaju popraviti vaše jutarnje raspoloženje bez obzira na obaveze koje vas očekuju tijekom ostatka dana.

7. Bogata je vitaminima

Slanina je prepun esencijalnih B vitamina koji su od vitalnog značaja za naš imunološki sustav i opće zdravlje. Sadrži 65 posto preporučenog dnevnog unosa tiamina (vitamina B1), 47 posto niacina (vitamin B3), 38 posto vitamina B12 i 36 posto cinka.Dakle, zaboravite multivitamine i posegnite za slaninom.

8. Nije se loše zamastiti ponekad

Dobro je zaprljati ruke s vremena na vrijeme, a osobito ako to učinite grickajući slaninu. To ionako nije problem kojeg malo sapuna i vode neće riješiti.

9. Jeli su je i praljudi

U posljednje vrijeme je paleo dijeta postala hit. No, taj način prehrane nije ništa novo. Dapače, preporuča namirnice koje su jeli naši najraniji pretci i sastoji se od voća, povrća i mesa. Dakle, ako su praljudi jeli meso, sigurno su jeli i slaninu.

Ministar zdravstva Turske je u nedjelju objavio da je 39 smrtno stradalih od svinjske gripe u toj zemlji.

Prema izvještaju SAHARTV koja se poziva na novinsku agenciju Irna, Mahmud Muzenoglu je objavio broj od 39 umrlih dok je Ministarstvo zdravstva Turske protekle sedmice navelo deset smrtno stradalih. Nezvanični izvori na internet portalima navode brojku veću od 140 smrtno stradalih od svinjske gripe u Turskoj.

Mahmud Muzenoglu, ministar zdravstva Turske je rekao: "Broj oboljelih od svinjske gripe je potvrđen u Turskoj, a radi se od 400 osoba".

Virus svinjske gripe se po prvi put pojavio 1918. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, a nakon jednog dugog perioda, u aprilu 2009. godine ovaj virus se pojavio ponovno u Južnoj Kaliforniji u SAD-u, ali u snažnijem obliku i jačem oboljevanju, a zatim je prešao u Meksiko, Kanadu i Europu.

Mediji, a nažalost i stručnjaci, često brkaju značenje pojmova ketoza i ketoacidoza. Ketoza je normalno i bezopasno stanje tijela koje troši masnoću kao potrebnu energiju, dok je ketoacidoza pojava do koje dolazi kod neliječenog dijabetesa i može biti fatalna.

Ketoza ili nutricionistička ketoza je prirodno metaboličko stanje kod ljudi na prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata. Kako smo već naučili, ljudsko tijelo kao “pogonsko” gorivo može trošiti glukozu (šećer), masne kiseline i ketone. Na prehrani s niskim unosom ugljikohidrata, obično do 50 g dnevno, iz metabolizma sagorijevanja masnoće stvaraju se ketoni. Tada se kaže da je organizam u ketozi, a prehrana koja dovodi do ketoze naziva se ketogena prehrana ili ketogena dijeta. Inače i na standardnoj prehrani koja se bazira na većem unosu ugljikohidrata, tijelo se u toku noćnog posta prirodno prebacuje u stanje ketoze, da bi se ujutro, nakon prvog obroka bogatog ugljikohidratima, vratilo u stanje glikolize (sagorijevanje glukoze za energiju).

Ketoacidoza ili dijabetička ketoacidoza nema veze sa smanjenim unosom ugljikohidrata, već je to vrlo opasno stanje koje može nastati kod nekontroliranog dijabetesa. Ako dijabetičar ovisan o inzulinu ne uzme inzulin, dolazi do oslobađanja nove glukoze pod djelovanjem hormona suprotnih inzulinu - glukagona i adrenalina. Također se razgrađuju masnoće i proteini, te se stvaraju ketoni u vrlo visokoj koncentraciji. Dakle, ketoacidozu odlikuje nenormalno visoka koncentracija ketona, istovremeno dok je šećer u krvi vrlo visok, zbog nedostatka inzulina. Ovo stanje može dovesti do zakiseljavanja krvi i može biti smrtonosno. Dijabetičar koji istovremeno ima povišen šećer i ketone mora uzeti inzulin, popiti dosta vode, te hitno potražiti liječničku pomoć.

Da je svijet reagirao onog trenutka kada su afričke zemlje uputile apel za pomoć, ebola ne bi postala najsmrtonosnija bolest koja se proširila na skoro sve kontinente svijeta. Vlade i Svjetska zdravstvena organizacija ignorisale su poziv za pomoć Gvineje, Liberije i Sierra Leonea kada su se pojavili prvi slučajevi. Danas imamo više od 10 000 smrtnih slučajeva i to samo u posljednji 12 mjeseci.

Ismail Ould Cheikh Ahmed, šef UN-ovog odjela za ebolu, priznao je kako je ova organizacija napravila veliku grešku u samom početku širenja ove bolesti, te da se ponekad ponašala arogantno kada je davala savjete. No, naučili su iz svojih grešaka i predviđaju da će biti iskorijenjena do augusta. "Izbjegavamo dati tačan datum, ali siguran sam da će nestati do kraja ljeta", rekao je Ahmed.

Pretpostavlja se da je prva osoba koja je umrla od ebole bilo dijete koje je tek prohodalo. Beba je preminula u decembru 2013. godine u Gvineji.

Tri mjeseca kasnije Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila početak širenja bolesti. Tek nakon pet mjeseci kazali su kako je ovo zdravstveni problem koji zahtijeva hitnu reakciju jer bi mogao ugroziti cijeli svijet. Tada je već 1000 ljudi umrlo.

"Bilo je frustrirajuće što niko nije htio čuti naš glas i to je vjerovatno i dovelo do epidemije. Mi smo tražili pomoć još u martu prošle godine", rekao je Henry Gray, koordinator Ljekara bez granica.

U augustu su centri za liječenje u Liberiji već bili prebukirani. Ljekari su bili prisiljeni da vraćaju kući bolesne pacijente znajući da će se one vjerovatno vratiti u svoje zajednice i zaraziti druge. U januaru ove godine WHO je priznala da su prekasno odgovorili na ebolu. Ljekari bez granica upozoravaju da se broj oboljelih nije znatno smanjio od januara.

U Liberiji se situacija smirila i ljekari se nadaju kako će ova zemlja uskoro biti bez ijednog oboljelog. Nažalost, Gvineja bilježi povećanje broja oboljelih. U Sierra Leoneu se još ne zna tačan broj oboljelih jer nisu svi potražili pomoć. "Krucijalno je bilo reagovati u periodu između decembra 2013. godine i marta 2014. godine na suzbijanju širenja ebole, kada su ti slučajevi bili zabilježeni samo na nekoliko lokacija glavnog grada istočne Gvineje", rekao je dr. Derek Gatherer sa Lancester univerziteta.

Dok ne bude nijednog slučaja u ove tri zemlje najmanje šest sedmica, kraj epidemije neće biti proglašen.

Liberija je u petak objavila da je u Monroviji otkrila novi slučaj zaraze ebolom, prvi nakon mjesec dana u zemlji koja je bila na rubu da objavi kraj zaraze tom bolešću.

"Jedna je žena imala pozitivan test na ebolu. To je novi slučaj nakon 27 dana tijekom kojih nije zabilježen nijedan slučaj", rekao je u petak navečer glasnogovornik vlade Lewis Brown.

Liberija je jedna od tri zemlje najpogođenije epidemijom u kojoj je ebola usmrtila više od 4.000 ljudi, a bila je na dobrom putu da do polovice travnja objavi da je bolest u potpunosti pobijeđena.

Po izvoru koji je želio ostati neimenovan, oboljela žena je vjerojatno supruga muškarca koji se izliječio od ebole.

Liberija, Gvineja i Sijera Leone tri su zemlje najpogođenije ebolom. Cilj im je bio riješiti se bolesti do polovice travnja.

Epidemija koja je počela u prosincu 2013. najgora je od otkrivanja virusa u središnjoj Africi 1976.

Sredstvo protiv korova koje je u širokoj uporabi diljem svijeta vjerojatno može izazvati rak, izvijestila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u petak, a prenosi Reuters.

Podružnica WHO-a, Međunarodna agencija za istraživanje o karcinomu (IARC), navodi kako je glifosat, aktivni sastojak Monsantovog herbicida Roundup, klasificiran kao vjerojatno kancerogen za ljude.

Navedeno je također da postoje "ograničeni dokazi" da glifosat izaziva non-Hodgkinov limfom.

Iz Monsanta, vodećeg svjetskog proizvođača herbicida glifosata, izvijestili su znanstveni podaci ne podupiru zaključke IARC-a te ih pozvao da sazovu hitan sastanak i objasne svoje nalaze.

"Ne znamo kako je IARC došao do zaključka koji tako drastično odstupa od istraživanja svih drugih regulatornih agencija diljem svijeta", kazao je Philip Miller iz Monsanta


Glifosat u hrani vruća je tema o kojoj se u Sjedinjenim državama naveliko razglaba, a savezna država Vermont prošle je godine uvela obavezno označavanje hrane koja je genetski modificirana.

Glifosat se uglavnom koristi na genetski modificiranim žitaricama poput kukuruza i soje.

Uskoro i kod nas kreće sezona "špricanja", a Monsantov herbicid u Hrvatskoj je u širokoj primjeni.

Izbacite elektroničke uređaje iz spavaćih soba i dobro ih zamračite kako biste izbjegli rizik od raznih bolesti poput karcinoma, poručuju znanstvenici, koje prenosi britanski list Daily Mail.

Uklanjanje svih izvora umjetnog svjetla tijekom sna moglo bi zaustaviti štetne utjecaje na naš biološki ritam što je povezano s bolestima poput raka, šećerne bolesti, depresije i pretilosti.

Znanstvenik koji proučava rak dojke Richard Stevens kaže da moramo početi cijeniti mračni ambijent jer čak i zagušenje svjetla u kućanstvu navečer pomaže mozgu i tijelu da se pripreme za san. "Kao što je san duboko potreban za našu dobrobit, to je i izloženost mraku tijekom noći."

"Važnost sna konačno je ušla na velika vrata u razmišljanja i praksu, no važnost zamračivanja još je uvelike potcijenjena."

Stevens, sa sveučilišta Connecticut, kaže kako se bioritam razvio kako bi pratio dnevni obrazac Sunčeve svjetlosti a taj obrazac prate i lučenje hormona, rad gena, tjelesna temperatura i metabolizam. Umjetna rasvjeta pak može izazvati poremećaje.

Uz korištenje za svjetlost neprobojnih roleta Stevens ističe da je iz spavaće sobe potrebno izbaciti sve uređaje koji emitiraju plavo svjetlo koje održava u posebno budnom stanju. Ukoliko trebamo ustati tijekom noći tada trebamo koristiti svjetla sa zatamnjenim crvenim žaruljama koje najmanje ometaju.

U radu objavljenom u časopisu Philosophical Transactions B Stevens upozorava na štetnost umjetne ulične i kućne rasvjete.

"Prekomjerna rasvjeta noćnoga neba važno je pitanje poput klimatskih promjena", ističe Stevens i dodaje da su na negativne utjecaje umjetne rasvjete posebno osjetljiva djeca uključujući nerođene bebe.

Smatra se, primjerice, da umjetna rasvjeta ometa lučenje melatonina koji sprječava pojavu tumora dojke.

Istraživanja su pokazala kako su žene koje rade u noćnim satima izloženije većem riziku od pojave raka dojke a noćno radno vrijeme povezano je i s povećanim rizikom od raka prostate ili crijeva. Druga istraživanja ukazala su na moguću povezanost umjetne rasvjete tijekom noći i pojave šećerne bolesti, depresije i pretilosti.