"Demokracija dozvoljava da se glas ljudi čuje, a zadatak je intelektualaca da osiguraju da taj glas ima pečat ispravnog kursa. Propaganda je demokraciji isto što i nasilje totalitarizmu. Tehnike su izbrušene u visoku umjetnost, daleko iznad bilo čega o čemu je Orwell sanjao. Aparat zamišljene različitosti u mišljenju, koji inkorporira doktrine Državne religije i eliminira racionalnu kritičku diskusiju, jedna je od profinjenijih metoda, premda su i sirovije tehnike u uporabi, i također nas efektivno sprečavaju da vidimo ono što gledamo, da naučimo i razumijemo svijet u kojem živimo." , Noam Chomsky

U nekoliko članaka o propagandi nastojat ćemo objasniti na koji način sustav modelira i utječe na ljudsko ponašanje. U ovom tekstu referirat ćemo se na Noama Chomskog i knjigu "Mediji, propaganda i sistem" prema kojoj smo dali naziv članku.

Kontrola informacije oduvijek je imala posebnu težinu u geopolitičkom ratovanju. Razvojem tehnologije (tisak), posebno u digitalnom dobu kontrola informacije dobila je na značenju. Onaj tko je posjedovao pravu informaciju i još bolje znao ju kontrolirati mogao je dobiti ratove, rušiti demokratski izabrane vlade, predsjednike, igrati se masama kao marionetama i u konačnici on je pisao povijest. Kontrola informacija ključan je čimbenik u procesu proizvodnje pristanka. Bez masovnih medija uspjeh kontrole bio bi znatno otežan. Moć nad informacijom omogućuje manjini (slabijima) da kontrolira većinu (jačima).

Voditelj Svjetske zdravstvene organizacije (SZJ) Tedros Adhanom Ghebreyesus je nedavno izjavio kako bi zbog zatvaranja i drugih mjera na pandemiju COVID-19 moglo donijeti dodatno povećanje umiranja djece zbog gladi u razini od užasavajućih 14%. U isto vrijeme dok korona mjere uništavaju kompletna gospodarstva, najbogatiji ljudi na svijetu su se "omastili" za dodatnih 10,2 bilijuna dolara.

Reuters je izvijestio kako SZJ smatra da je situacija neprihvatljiva, što se najbolje vidi iz nedavne poruke njena voditelja:

Ne možemo prihvatiti svijet u kojemu bogati imaju pristup zdravoj prehrani dok se siromašni ostavljaju na cjedilu. Bogati si mogu dozvoliti da ostanu doma dok siromašni moraju izaći iz vlastita doma kako bi radili.

Uz predviđanje SZJ-a kako će barem dodatnih 6,7 milijuna djece postati podhranjeno, naročito iz predijela subaharske Afrike i Jugositočne Azije, UNICEF je nedavno objavio prognoze s istim crnim brojkama, što zapravo znači da bismo, ako je vjerovati dosadašnjim izračunima krovnih svjetskih organizacija - mogli očekivati puno goru situaciju i još crnje brojke. Koliko je situacija ozbiljna najbolje ukazuje UNICEF-ov zaključak kako "postaje sve jasnije da posljedice pandemije nanose djeci više štete od same zaraze.

Rujan su obilježili zimski uvjeti, rasprostranjene poplave, divljajući požari, uništeni usjevi, ponovno jačanje već skoro ugaslih tropskih oluja i rekordni broj uragana.

Obilne monsunske kiše nastavile su rušiti rekorde, pogađajući milijune ljudi širom južne i istočne Azije. Rujan je inače donosio vedro vrijeme s manjim količinama kiše i ugodnijim temperaturama... ali sada vidimo nešto posve suprotno: velike poplave, hladnoću i snijeg van njegove sezone.

Suptropska oluja Alpha, koja je prohujala duž obale Portugala i kroz neke dijelove Španjolske, bila je prvi zabilježeni događaj ove vrste otkako se vode zapisi o vremenskim prilikama. Cijele plaže nestajale su pod brzim dizanjima razine mora, obalna područja iskusila su velike poplave, a vjetrovi brzine do 100 km/h zabilježeni su na nekim lokacijama dublje na kopnu.

Preko 100 osoba je spašeno i 500 000 ostalo je bez električne energije uslijed udara uragana Sally na električne vodove u dijelovima Floride i Alabame, SAD. Osiguravajuće tvrtke procijenile su štetu u području američke obale Meksičkog zaljeva između 1 i 3 milijarde dolara. I dok se ta regija još oporavljala od uragana Sally, tropska oluja Beta izazvala je poplavljivanje na obalama Teksasa, Louisiane i Mississippija.

Da je uragan Delta pogodio tu obalu, ova sezona uragana oborila bi rekord u brojnosti imenovanih olujnih sustava koji su pogodili kopno SAD-a u jednoj godini, nadmašujući povijesnu sezonu 2005. godine, koja je izbrojila njih sedam.

U Aziji, tropska oluja Noul izazvala je rasprostranjenu štetu u Vijetnamu, Laosu, Mjanmaru, Kambodži i Tajlandu, pri čemu je tisuće osoba raseljeno i najmanje 10 poginulo.

Ovoga mjeseca je Istanbul, Turska, iskusio razornu kombinaciju koja se sastojala od jake olujne tuče, obilnih kiša, morske pijavice i bujičnih poplava.

Zima postaje "novo normalno". Jesen na sjevernoj hemisferi i proljeće na južnoj potisnuti su hladnijim temperaturama i snijegom izvan njegove sezone.

Rujan je donio novi snijeg Dolomitima, Pirenejima i gorju u Skandinaviji, kao i rani snijeg u Rusiji i Kini, te u SAD-u i Kanadi. Kasne snježne padaline zabilježene su u Australiji i Novom Zelandu. Snijeg je pao u područjima u kojima nije inače uobičajen.

Mnoga područja širom svijeta izvijestila su ovoga mjeseca o ogromnim gubicima na usjevima uslijed poplava, tuče, snijega i čak vulkanskog pepela. Vlasti daju previše pažnje imaginarnom neprijatelju, a ne vide "slona u sobi" koji pravi pustoš.

Nasukani kitovi i delfini, kao i masovna uginuća ptica nastavljaju rasti u brojevima, a to moguće ukazuje na promjenu položaja magnetskih polova i na slabljenje magnetosfere, kao još jedne posljedice solarnog minimuma.

Pogledajte video sažetak (napomena: prijevod na hrvatski jezik dostupan je klikom na "kotačić" koji se nalazi dolje desno u prozoru pokrenutog video uratka, pri čemu odaberete Croatian među ponuđenim titlovima):

Svjetska zdravstvena organizacija želi bolje »osluhnuti društvo« i saznati što ljudi misle o pandemiji. No, ne želi običnu analizu onoga što govore, propitkuju, kritiziraju i općenito misle, već želi bolje razumjeti i njihove emocije - tugu, ljutnju, prihvaćanje, nervozu, odbijanje, tjeskobu... U tome će WHO-u pomoći i umjetna inteligencija

Virus je zrcalo. On pokazuje u kakvom društvu živimo. Danas je preživljavanje apsolutan prioritet, kao da smo u ratnom stanju. U društvu za preživljavanje, gubi se svaki smisao za kvalitetnim životom. Stalna prisutnost smrti u medijima čini ljude nervoznima, a histerija preživljavanja čini društvo neljudskim. Vaš je susjed potencijalni nositelj virusa kojeg se morate kloniti. Stariji ljudi moraju umrijeti sami u svojim staračkim domovima, jer ih nitko ne smije posjetiti zbog rizika od infekcije...

To su riječi koje je nedavno izgovorio Byung-Chul Han, jedan od najpoznatijih njemačkih i svjetskih filozofa (podrijetlom iz Južne Koreje) i profesora na berlinskom sveučilištu. U njegovoj knjizi »Psychopolitics: Neoliberalism and New Technologies of Power«, koja je objavljena 2017. godine, psihopolitika predstavlja takav sustav dominacije koji se, umjesto da koristi represivnu moć, koristi zavodljivom i inteligentnom moći. U središtu psihopolitike nalazimo moć kapitala izraženu u tehnologiji upravljanja psihom. Psihopolitika koristi emocije za svoj predreflektivni karakter koji omogućuje predviđanje individualne volje. Moć o kojoj nam Han govori je kontrola uma, to je virusna kontrola koja nas dobroćudno miluje i sugerira ono što smatra prikladnim.

​​Psihopolitika koristi »Big data« (tehnologiju koja služi za prikupljanje, obradu i analizu velike količine podataka) koji posjeduje podatke koje im danas mi pojedinci dajemo na dobrovoljan način. Sloboda izražavanja i hiperkomunikacija koja se širi društvenim mrežama, omogućuju potpunu kontrolu i nadzor, što dovodi do stvarne krize slobode.

mRNA je nova metoda izrade cjepiva koju neki nazivaju eksperimentalnom, a neki revolucionarnom. Revolucionarna zbog mogućnosti koje navodno pruža, a eksperimentalna zato jer nitko dosad tom metodom nije uspio proizvesti cjepivo koje je odobreno za ljudsku uporabu

Kako bismo saznali više, poslužit ćemo se jako informativnim člankom Deutsche Wellea:

Klasične metode cjepiva sadrže u sebi oslabljenu verziju virusa, koji onda naš imunosni sustav napadne. Kod mRNA metode, u naš organizam se ubacuje genetski materijal virusa (DNA/RNA) koji onda ulazi u naše stanice. Peter Doherty, nobelovac i profesor imunologije na Sveučilištu u Melbourneu to opisuje ovako: "Virusi se mogu razmnožavati samo u živim stanicama. Ali za to virus mora napraviti proteine. Stoga DNA postaje RNA, to postaje messengerRNA i tako se stvara protein."

U istom članku, profesorica Sarah Gibert, profesorica vakcinologije u institutu Jenner i sveučilištu Oxford, tvrdi: "DNA cjepiva ne mijenjaju ljudsku DNA. Ona ne ulaze u ljudski genom." No, odmah nakon toga kaže: "Kada dobijemo virusnu infekciju, genetski materijal virusa (DNA ili RNA) dođe u naše stanice, i većina infekcija ne ostavljaju DNA koji postaje dio genoma, ali u nekim slučajevima to se desi." Znači virusi mogu mijenjati naš genom svojom DNA, ali kako onda cjepiva koja sadrže virusnu DNA ne mogu, nije pojasnila. Članak završava izjavom prof. Dohertyja: "Sve je to jedan ogroman eksperiment."

Mijenjanje ljudskog genoma znači da bi naš genetski materijal bio trajno izmijenjen i da bismo te promjene onda prenijeli na svoju buduću djecu. I zaista, to je proces koji se događa kroz cijelu ljudsku povijest. Prema službenim znanstvenim podacima, čak 8 % ljudskog genoma čini upravo virusna DNK. Naš genom sadrži oko 100.000 komada virusne DNK, za koje znanstvenici tek počinju shvaćati kako utječu na nas. Utjecaji mogu biti pozitivni, npr. ako je naš predak prebolio neki virus, mi ćemo biti otporniji na njega. Utjecaji mogu biti i negativni, u smislu da stvaraju genetsku predispoziciju za rak ili druge bolesti.

Po dolasku nacista na vlast, Hannah Arendt, Židovka koja će postati značajna filozofkinja 20. stoljeća, morala je s obitelji pobjeći iz rodne Njemačke.

Po završetku rata i privođenju pravdi nekih istaknutih nacista, Arendt je prisustvovala suđenju Adolphu Eichmannu u Jeruzalemu, arhitektu Holokausta.

To iskustvo je na nju ostavilo neizbrisiv dojam koji će oblikovati putanju njezinog filozofskog razmišljanja. Primijetila je da, na njezino iznenađenje, Eichmann nije utjelovljenje zla s kojim je očekivala da će se susresti. Njegovi su postupci bili monstruozni, da; ali on je bio nevjerojatno običan ili "banalan", da se poslužim Arendtovim terminom.

Ono što je pogodilo Arendt bila je Eichmannova "zanimljiva, ali autentična, nesposobnost razmišljanja".

"Koliko god da su djela bila monstruozna, počinitelj nije bio ni monstruozan ni demonski, a jedina specifična karakteristika koju je netko mogao otkriti u njegovoj prošlosti, kao i u njegovom ponašanju tijekom suđenja i prethodnog policijskog ispitivanja, bila je nešto potpuno negativno: nije to bila neinteligencija već zanimljiva, sasvim autentična nesposobnost razmišljanja".

Ovo je jedan od najvažnijih postova koje sam ikad objavila, pa vas molim da ga pročitate. Napisala sam transkript nekih najvažnijih trenutaka iz nedavne i izuzetno hitne video poruke dr. Margarite Griesz-Brisson, koju je s njemačkog na engleski prevela Claudia Stauber.

Originalni video Griesz-Brisson

Dr. Margarita Griesz-Brisson, doktor medicine i doktor znanosti je savjetnica za neurologiju i neurofiziologiju s doktoratom farmakologije, s posebnim zanimanjem za neurotoksikologiju, medicinu okoliša, neuroregeneraciju i neuroplastičnost. Ovo je ono što ona ima reći o maskama za lice i njihovim učincima na naš mozak:

Nakon proučavanja i razotkrivanja agenda elita u posljednjih 14 godina, mogu s izvjesnim autoritetom reći da promatrajući te ljude brzo počinjete shvaćati stvarnost zla. Svatko tko odbacuje koncept zla kao ništa drugo doli kao "socijalnu konstrukciju" ili kao pitanje "percepcije", pati od naivnosti ili pristranosti.

Ili su imali dovoljno sreće da su izbjegli susret sa stanovnicima psihopatima u svom gradu, ili, imaju određene tajne tendencije koje neće otkriti. Jedna stvar koju sam smatrao najviše uznemirujućom je navika zlih ljudi da brzo dođu u obranu drugih zlih ljudi koje i ne poznaju. To će reći, u početku sam bio šokiran kad sam otkrio ekstremnu razinu bratstva predatorskih ljudi koji osjećaju i pokazuju kada su izloženi drugi predatori. Kao da su u neizrečenom bratstvu i ne vole kad se njihovi rođaci kažnjavaju zbog njihovih zločina.

Da, postoje stvari poput neznanja, pohlepe, ljubomore, nezdrave želje, itd., i sve te slabosti mogu dovesti do zlih djela. To će reći, u većini slučajeva otkriti ćete da VEĆINA ljudi osjeća krivnju, žaljenje, empatiju i grižnju savjesti što ih sprečava da slijede svoje najniže instinkte. To je ono što obično nazivamo "savješću", a ima je i veći broj ljudi. Bez toga bi došlo do samouništenja naše vrste i izumrli bi prije tisuće godina.

1888., godinu dana prije nego što je doživio duševni slom, Friedrich Nietzsche napisao je sljedeće u svojoj knjizi Sumrak idola:

Riješili smo se stvarnog svijeta: koji je svijet ostao? Očigledni svijet možda? ... Ali ne! Zajedno sa stvarnim svijetom riješili smo se i očiglednog svijeta.

Stoga, ako osjećate da i vi sami možda gubite um u sadašnjoj klimi digitalnog života na ekranu, gdje je stvarno nestvarno ali i stvarnije od stvarnog, gdje je ono što je očito tajnovito, gore je dolje, istina je ono što je lažno, a ono što vidite zapravo ne vidite, to ima svoju povijest.

Prije stotinu trideset i dvije godine Nietzsche je dodao da će "nešto izvanredno gadno i zlo uskoro doći na scenu". Znamo da jest, a rezultat je bila krvava mesarska klupa poznata kao dvadeseto stoljeće. Nihilizam je stupio na središnju pozornicu i od tada je zvijezda showa, direktno do 2020. godine.

Kaos u Melbourneu

2. kolovoza u Melbourneu u Australiji implementirane su mjere lockdowna koje su bile toliko drakonske da je australski komentator vijesti Alan Jones za Sky News rekao: "Ljudi imaju pravo misliti da postoji "plan za uništavanje zapadnog društva"".

Suština članka o lockdownu u Melbourneu od 13. kolovoza zabilježena je u naslovu: "Australska policija se ponaša poput nacista, razbijajući prozore civilnih automobila samo zato što putnici ne žele dati detalje o tome kamo idu".

Još jedan članak s upadljivim naslovom objavio je Guy Burchell za Australian National Review, 7. kolovoza: "Policajci iz Melbournea sada mogu ući u domove bez naloga, nakon što je 11 ljudi umrlo od COVID-a - Australija, ovo je ludost, a ne demokracija". Burchell je napisao da je samo 147 ljudi izgubilo život od koronavirusa u Victoriji (australska pokrajina čiji je glavni grad Melbourne), što je vrlo niska stopa smrtnosti u usporedbi s drugim zemljama. Pojačane mjere lockdowna pokrenute su porastom u broju slučajeva zbog povećanog testiranja i 11 dodatnih smrtnih slučajeva, od kojih su svi u staračkim domovima (gdje bi mjere lockdowna zapravo imale malo učinka). Nova pravila uključuju šestotjedni policijski sat od 20:00 do 05:00, s tim da stanovnici smiju napuštati dom izvan tog policijskog sata samo radi kupovine hrane i osnovnih potrepština (samo jedan član kućanstva) te za njegu drugih, rad i vježbanje (ograničeno na jedan sat).