Neurodegenerativne bolesti pogađaju milijune Amerikanaca, posebno one koji su stari ili se približavaju starosti. Ove bolesti mogu uzrokovati nagli pad i gubitak blagostanja i sposobnosti brige za sebe. Iako postoji nekoliko tretmana koji mogu poboljšati ili produljiti živote ljudi koji žive s neurodegenerativnom bolešću, trenutno nema lijekova za to. Kao rezultat toga, većina tretmana je u međuvremenu usredotočena na usporavanje napredovanja bolesti i poboljšanje kvalitete života. Nove studije su pokazale da ograničavanje vremena uzimanja hrane može biti učinkovit način poboljšanja kvalitete života žena s tim bolestima.

Život s neurodegenerativnim bolestima

Neurodegenerativne bolesti su po definiciji bolesti koje uključuju progresivni gubitak funkcije mozga. Ova skupina bolesti uključuje bolesti kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, multipla skleroza i amiotrofična lateralna skleroza (ALS). Iako se patofiziologija tih bolesti može razlikovati, one dijele nekoliko osnovnih karakteristika. Ljudi s tim bolestima postupno gube kogniciju, pamćenje i sposobnost brige za sebe, što uzrokuje oštar pad kvalitete života. Mnogi ljudi postaju nesposobni za rad, obavljanje hobija, izvršavanje osobnih aktivnosti svakodnevnog života i održavanje zdravog društvenog života.

Iako može biti teško mjeriti kvalitetu života, istraživači imaju nekoliko mjerila za procjenu. Svi ljudi s neurodegenerativnim bolestima ukazuju na smanjenje kvalitete života. U većini slučajeva, širenje i poboljšanje kvalitete života jedan je od glavnih ciljeva zdravstvene skrbi za osobe s tim bolestima. Prema novim istraživanjima, jednostavne promjene načina života kao što je ograničavanje vremena prehrane mogu činiti značajnu razliku.

Nina Teicholz, istraživački novinar i autor međunarodnog bestselera The Big Fat Surprise (Veliko masno iznenađenje), napisala je članak za BMJ (ranije Britanski medicinski časopis) u rujnu 2015. godine, koji upućuje na neadekvatnost znanstvenih savjeta koji podupiru prehrambene smjernice (Teicholz, 2015.). Naslov članka bio je "Znanstveno izvješće koje vodi američke smjernice prehrane: je li znanstveno?" Ian Leslie piše za The Guardian da je odgovor elite nutricionizma bio bijesan: 173 znanstvenika - od kojih su neki bili u savjetodavnom vijeću, a mnogi od njih su bili kritizirani u Teicholzinoj knjizi - potpisali su pismo BMJ-u, zahtijevajući da povuče djelo (Leslie, 2016.). Poznati kardiovaskularni i nutricionistički znanstvenici iz 19 zemalja pozvali su na povlačenje. Međutim, do danas, članak ostaje objavljen. BMJ je službeno najavio da neće povući istragu nakon što je izjavio da su dva nezavisna stručnjaka provela formalne recenzije članka nakon objavljivanja i nisu pronašli osnove za povlačenje (Sboros, 2016.).

Ipak, iza svake glavne medicinske prakse, stroge upitne smjernice i dalje se vjerno slijede svaki dan. Liječnici i dalje slijede poželjne razine kolesterola koji su često nedostižine bez lijekova za snižavanje kolesterola, ali mnogi pokušavaju postići svoje razine prehranom s ekstremno niskim masnoćama koja je neodgovorno preporučena u prehrambenim smjernicama.

Nažalost, ostatak svijeta slijedio je ove promjene u prehrani. Tradicionalna hrana s visokim udjelom masnoće odbačena je zbog prijevare s niskim udjelom masti. Pokrovitelji mediteranske prehrane s maslinovim uljem i "niske razine masnoća životinjskog podrijetla" ne spominju činjenicu da još uvijek postoje recepti puni masnoća koje su se prenosile od generacije do generacije među mediteranskim narodom. Lardo di Colonnata sa svojim osušenim masnim trakama, biljem i začinima; Grčki roštilj koji često uključuje cijelo janje pečeno na ražnju; ili kokoretsi, koji je napravljen od jagnjećih iznutrica - jetre, slezene, srca, žlijezda - navučenih na ražnjiče zajedno s masnim slojem od jagnjećeg crijeva, sve je to hrana dugogodišnjeg mediteranskog naroda. Ipak, "američki stil mediteranske prehrane" selektivno preuzima namirnice iz prehrane mediteranskog naroda dajući sliku koju žele. Ironično, mnogi od mediteranskih ljudi usvojili su ovu amerikaniziranu verziju mediteranske prehrane.

Istina je da je kolesterol supstancija koju naša tijela prirodno proizvode, i on je apsolutno neophodan za naše zdravlje. Kolesterol je toliko presudan da tijelo proizvodi otprilike 1000-1400 miligrama dnevno, uglavnom u jetri. Kolesterol se također sintetizira u manjoj mjeri u nadbubrežnim žlijezdama, crijevima, reproduktivnim organima itd.

Postoje neki cionisti u Izraelu i Sjedinjenim Državama koji se smatraju liberalima. Liberalizam se općenito identificira kao politička filozofija koja obuhvaća vrijednosti slobode i jednakosti, kao i "ideje i programe poput slobode govora, slobode tiska, slobode vjeroispovijesti, slobodnih tržišta, građanskih prava, demokratskih društava, svjetovnih vlada, ravnopravnost spolova i međunarodnu suradnju". Cionizam, s druge strane, jest "nacionalni pokret židovskog naroda koji podupire ponovno uspostavljanje židovske domovine na području definiranom kao povijesna zemlja Izraela (otprilike odgovara Kanaanu, Svetoj zemlji ili regiji Palestine)."

Budući da je uspostavljanje židovske domovine učinjeno na račun nežidovskog naroda koji već živi u Palestini, koji moraju prihvatiti, u najboljem slučaju, postati građanima drugog reda (ako se pravilno asimiliraju u Izraelu), iseliti iz svojih domova, stalnu vojnu okupaciju ili genocid u najgorem slučaju (ako žive na Zapadnoj obali ili u Gazi), onda se pojam "liberalni cionizam" pokazao oksimoronom, ako nije logična proturječnost.

Liberalni se cionizam poistovjećuje s europskim srednjim klasama i "slobodnim tržišnim načelima, demokracijom i poštivanjem ljudskih prava". U 2000. godini, nekadašnja izraelska stranka Kadima - koja je bila liberalno cionistička ili 'generalno cionistička' - zagovarala je "potrebu za palestinskom državnošću kako bi se stvorilo demokratsko društvo u Izraelu, potvrđujući slobodno tržište i pozivajući na jednaka prava za arapske građane Izraela. "Drugi izvor govori da, iako liberalni cionistički pogled na "židovsku povijest pokazuje da Židovi trebaju i imaju pravo na vlastitu nacionalnu državu, ta država mora biti liberalna demokracija, što znači da mora postojati stroga ravnopravnost pred zakonom neovisno o vjeri, etničkoj pripadnosti ili rodu". Neki će istaknuti da je otac cionizma, Theodor Herzel, bio liberalni cionist, da je "vjerovao da, iako židovska država treba osigurati prostor za židovsku religiju", to bi trebalo učiniti izolirano od države i politike i da je vidio "da nema mjesta za teološke pojmove da su Židovi imali neko Bogom dano pravo na zemlju Izraelovu".

"Razvijeni svijet smatra zapadni demokratski sustav kao skoro pa savršen i najsuperiorniji politički sustav za vođenje zemlje", ismijala se kineska službena novinska agencija. "Međutim, ono što se danas događa u Sjedinjenim Američkim Državama će dovesti do toga da sve više ljudi diljem svijeta razmisli o održivosti i legitimnosti takvog kaotičnog političkog sustava".

Postoji publika širom svijeta za ono što je Peking imao reći o obustavljanju rada američke vlade, jer u tome ima istine.

Prema Freedom Houseu, demokracija je u padu već desetak godina. Sve manje i manje nacija gledaju na najveću svjetsku demokraciju, Sjedinjene Države, kao model sustava koji najbolje očuvava i štiti ono što im najviše drago.

Kina može biti jednostranačka komunistička država koja ograničava slobodu govora, religije i tiska, obilježja koja definiraju demokraciju. Ipak, Peking je isporučio ono što čini kineski narod ponosnim - supersilu koja se natječe s moćnim Sjedinjenim Državama. Kineski građani izgledaju spremni platiti, u ograničenim slobodama, cijenu nacionalne veličine koju nikada nije znala moderna kineska generacija.

Isto izgleda da vrijedi i za ruski narod.

Posle kratkog predaha koji je bio uslovljen rekonfigurisanjem američke administracije nakon pobede Donalda Trampa na predsedničkim izborima, agresivna spoljna politika SAD dobija nove impulse. Iako su neki političari na Balkanu (naivno) očekivali da će se spoljno-politički kurs SAD promeniti, sada možemo da se uverimo da je to bila potpuno pogrešna procena. SAD nastavljaju već davno zacrtanim smernicama uz primenu agresivnih mehanizama. U prethodnim decenijama, nakon završetka Hladnog rata, SAD su zajedno sa vodećim zemljama EU iscrtavale nove granice na Balkanu i kreirale "realnost" praveći sliku o ratnim dešavanjima prema sopstvenim potrebama. Rusija je nakon raspada SSSR-a i unutrašnjih neprilika sa kojima se suočavala, bila onemogućena da ozbiljno utiče na svetska dešavanja. Međutim, sada su se stvari promenile, i to SAD uslovljava da ubrzaju svoje korake.

- SAD gube uticaj na međunarodnoj sceni

Rusija je za poslednjih deset godina uspela da se stabilizuje i ojača u svakom segmentu, i pored mnogobrojnih pretnji koje su zapadne zemlje direktno kreirale. Povratila je međunarodni ugled i postala nezaobilazni faktor u rešavanju kriza, što se jasno može videti na Bliskom Istoku. Rukovodstvo Ruske Federacije je pokazalo visok nivo strpljenja i mudrosti u rešavanju brojnih problema sa kojima je suočeno. Ipak, Rusija još uvek nema važnu ulogu na Balkanu i uticaj koji bi mogao da se suprotstavi američkim težnjama. Politika SAD na Balkanu je suprotstavljena nacionalnim i državnim interesima Srbije, ali se ona sprovodi zbog toga što su političke elite, ali i mnogi činovnici, direktno kontrolisani od strane Zapada. U svim državnim strukturama i institucijama Srbije rade ljudi koji su školovani i obučavani na Zapadu i koji prema Zapadu imaju specifičan i nekritički odnos baziran na uzajamnim interesima. U tom smislu, čak i kada se promene političke elite, ostaje ista administracija, odnosno čvrsta sprega pojedinaca koji rade u različitim institucijama i koji su spremni da ostvaruju svoje ciljeve nezavisno od političkog kursa države. To je sprega koja pored medija i bezebednosnih struktura "korektivno" deluje na političko rukovodstvo. Sa ovim problemom se suočavaju čak i SAD danas, a za opis tog problema koristi se termin "deep state". Osim problema na unutrašnjem planu, SAD se suočavaju sa mnogo ozbiljnim izazovima na međunarodnom planu, zbog sve većeg jačanja Rusije i Kine, a zatim i drugih zemalja koje nisu podređene Vašingtonu. Takav razvoj događaja dovodi do toga da čak i strateški partneri SAD kao što je Saudijska Arabija na Bliskom Istoku, ili partneri iz NATO kao što je Turska, žele da redefinišu svoje odnose sa Vašingtonom, odnosno Moskvom. Iako je ruski uticaj na Balkanu, na koji nas stalno upozoravaju zapadni mediji i zvaničnici, minimalan, zapadne zemlje ubrzavaju svoje aktivnosti, upravo zbog opasnosti da bi Rusija mogla da proširi svoj uticaj. Sa američke tačke gledišta, opasnost po Balkan ne predstavlja isključivo jačanje Rusije na međunarodnom planu, već i činjenica da su Srbi izrazito pro-ruski nastrojeni, a takođe i revoltirani dugogodišnjim odnosom zapadnih sila. Zbog toga, iako je Zapad uložio višegodišnji trud da preoblikuje i uredi Balkan po sopstvenim potrebama, ovaj trud može u sadašnjim i budućim okolnostimavrlo lako da bude neutralizovan.

Prošloga mjeseca srušeni su mnogi rekordi vezani uz hladnoću i snježne padaline, no Sjedinjene Države su pretrpjele najviše - svih 50 država je imalo snijeg na tlu čak i prije nego je zima službeno započela. Sjeverni Meksiko i istočna Azija iskusili su svoju najžešću zimu u nekoliko desetljeća, dok je neke dijelove Australije iznenadio snijeg u ljetu.

Poplave su nastavile razarati po Filipinima i Indoneziji, pri čemu su tisuće ljudi morale napustiti svoje domove. U Albaniji su obilne kiše poplavile tisuće domova i nanijele veliku štetu cestama i mostovima.

Kaliforniju su pogodili rasprostranjeni divlji požari koji su spalili i do 113 000 hektara i uništili više od 1000 domova, pri čemu je požar "Thomas" postao najveći i najdestruktivniji divlji požar u povijesti Kalifornije. S predviđenom "atmosferskom rijekom" i pljuskovima za prvi tjedan 2018., stvari izgledaju prilično tmurne za ovu sunčanu državu.

Visoki nivo vulkanske aktivnosti zabilježen je diljem svijeta u mjesecu prosincu, dok je smrtonosni potres jačine 6,5 pogodio indonezijski otok Javu.

Opažanja meteora su porasla u prosincu, sa sve više i više izvještaja o pratećim "misterioznim glasnim udarima", najvjerojatnije od eksplodirajućih svemirskih stijena na nebu.

Atmosferski fenomeni, uključujući iridescentne oblake i "čudna svjetla na nebu", nastavili su impresionirati ljude u rasponu od Švedske do istočne Rusije, no takvi događaji su vjerojatno dokaz izraženog hlađenja atmosfere, što je jedan od znakova mogućeg nastupanja novog ledenog doba.

Pogledajte video:

Početak godine je obilježen nevjerojatnim vremenskim ekstremima. Na jednoj strani imamo procvale bademe u Dalmaciji i relativno blagu zimu na području Mediterana, a na drugoj strani rekorde u snježnim padalinama na Alpama, orkanske oluje po Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj i Njemačkoj, stalne polarne vortekse po SAD-u, snijeg koji je pao nakon gotovo 30 godina na Floridi i snijeg u Sahari dvije godine za redom.

Na današnji dan, 13 godina otkako je klizište La Conchita ubilo 10 ljudi nakon poplava, isto područje južne Kalifornije između Santa Barbare i Los Angelesa pogođeno je još jednom poplavom koja je prouzročila trenutačne i razarajuće bujice blata. Uz područje koje je prethodni mjesec spaljeno divljim požarom Thomas, jaka kiša koja je pala na 9. i 10. siječnja proizvela je trenutna istjecanja s višeg tla, koje je opralo sve na svom putu, sve do oceana.

Kako se sve više mrtvih tijela pronalazi u zoni katastrofe, lokalne vlasti postupno su povećavale broj poginulih - koji trenutno iznosi 20 - dok izvješćuju da još 8 ljudi i dalje nedostaje. Talas je također ozlijedio oko 200 ljudi i uništio ili oštetio oko 500 kuća u Montecitu, okrug Santa Barbara - koji se nalazi samo nekoliko kilometara od La Conchite - i sprala 50-kilometarski dio od autoceste 101.

Odozgo, čini se da je tok otpadaka pretvorio bogatu četvrt - koja je dom mega-zvijezda poput Oprah i Ellen - u smeđu močvaru.


Ovaj videozapis iz Burbanka, u susjednoj županiji u Los Angelesu, bilježi da netko bježi od bujice krhotina koja se slila niz planine:


Ovaj videozapis prikazuje trenutak kada se zid blata probijao kroz Montecito:

Dok stotine tisuća Iranaca izlaze na ulice za potporu svoje vlade i protiv nedavnih nasilnih demonstracija u zemlji, glavni zapovjednik Iranske revolucionarne garde (IRGC) izvještava da su neredi u nekoliko iranskih gradova od prošlog tjedna sada pod kontrolom. Tvrdeći da je "iranski narod ciljan zbog svojeg otpora prema SAD-u i njegovim slugama i za potporu potlačenih nacija širom svijeta", general-bojnik Mohammad Ali Jafari također je izvijestio da je "veliki broj uhićenih izazivača nereda koji su se našli u središtu pobune dobilo obuku od protu-revolucionarne i terorističke Mujahedin-e Khalq organizacije [MKO/MEK - Narodni mudžahedini Irana, također zvani Nacionalno vijeće otpora Irana]."

Kada je jučer predsjednik Rouhani razgovarao s francuskim predsjednikom Macronom, pozvao je Francusku da prestane podržavati MEK, koji ima sjedište u Parizu otkako su njezini čelnici napustili Iran nakon revolucije 1979. godine. Macron nije priznao potporu svoje zemlje MEK-u, ali pozvao je SAD, Saudijsku Arabiju i Izrael da ohlade svoju agresivnu retoriku. Kao što je Sirijski opservatorij za ljudska prava žlicom hranio zapadne medije lažnim informacijama o tome što se tamo događa, i baš kao što se Turska mora brinuti o petoj koloni Gulenove mreže sa sjedištem u SAD-u, Iran se mora boriti s prognanom organizacijom koju je Hillary Clinton skinula s popisa američkih terorističkih organizacija u 2012. godini.

Neometani od obične fantazije da bi se "demokratska revolucija" mogla dogoditi u zemlji koja održava redovite izbore, svi američki mediji su pokrenuti u nastojanju da "katapultiraju propagandu" protiv iranskog "islamskog režima". Fox News jučer je dao platformu Alirezi Jafarzadeh, zamjeniku ravnatelja Washingtonskog ureda MEK-a, u kojem je pozvao Trumpovu vladu da nametne sankcije (dodatne, vjerojatno, na postojeće) i da prizna njegovu organizaciju kao novu vladu Irana.

Herojska priča o pravednom porijeklu borbe za plemenite ideale protiv tiranskih režima vještački je oživjela američku politiku - desno i lijevo, uključujući i neke od navodno anti-globalističkih 'alt-medija' - proglasivši njihovu strastvenu potporu "iranskoj oporbi", koju oni prikazuju kao demokratske bijele vitezove protiv teokratskih despota koji vladaju Iranom. No, bliži pogled na "bolju opciju" koju su neki zapadnjaci nazvali "spasiteljima" Irana otkriva sasvim drugu priču.

Prema priopćenju prvog zamjenika guvernera Olge Skorobogatove, inicijativu za stvaranje zajedničke digitalne valute za zemlje BRICS-a i Euroazijske ekonomske unije (EEU) predložila je Središnja banka Rusije.

Ona je rekla da je pitanje zajedničke kriptovalute za mnoge zemlje vrlo perspektivno, više nego za samo jednu naciju.

"Sudionici različitih gospodarskih događaja u kojima obično sudjelujem... svi dolaze do zaključka da pitanje virtualne valute nije potrebno samo zbog jedne zemlje. Prije svega, ima smisla raspravljati o kriptovaluti na razini nekoliko zemalja poput BRICS-a i EEU. Smisleno je postaviti jedan ekvivalent za sva plaćanja", rekla je Skorobogatova na sastanku Ruskog ministarstva financija.