Finski premijer Juha Sipila izjavio je da Rusija može biti umešana u situaciju sa kvarovima u radu GPS sistema za vreme NATO vežbi "Trajdent džankčer", prenose finski mediji.

"Ovaj sistem je prilično lako onesposobiti i sasvim je moguće da Rusija stoji iza toga. Ovo je poruka svim zemljama koje učestvuju u vojnim vežbama", izjavio je Sipila. On je objasnio da je rad sistema namerno sabotiran, a prema njegovim rečima, Rusija poseduje sva sredstva za takvu akciju. Sipila smatra da je učešće Finske u vojnim vežbama NATO-a izazvalo nezadovoljstvo u Rusiji. On je istakao da narušavanje rada GPS sistema povećava rizik od avionskih nesreća i upozorio je finske zvaničnike da se dobro pripreme za takve incidente.

Fotografije, za koje se veruje da su snimljene u pustinji Negev i "slučajno" otkrivene na Tviteru, pokazuju "trening" izraelskih oružanih snaga na sistemima Osa i Kvadrat koji su Rusi isporučili Siriji.

Jučer su pripadnici elitnih izraelskih snaga u civilnom vozilu ušli u Pojas Gaze i ubili jednog od zapovjednika palestinskog pokreta Hamas na jugu opkoljene palestinske enklave u gradu Khan Yunis, potvrdilo je vojno krilo te organizacije.

Nakon napada su borci Hamasa krenuli u potjeru za izraelskim vozilom, koji se udaljavao prema graničnoj barijeri, zbog čega je izraelsko zrakoplovstvo, kako bi zaštitilo svoje specijalne snage, provelo zračne udare u kojima je ubijeno najmanje sedmero ljudi, među kojima četvorica boraca, uključujući zapovjednika Hamasa Nura Baraka, prenosi AP.

Lokalni izvori navode kako su izraelske zračne snage provele oko 40 zračnih udara na Pojas Gaze.

Vojska izraelskog režima je kratko priopćila "kako je došlo do razmjene vatre tijekom operacije i da je proturaketni sistem "Iron Dome" presreo dva projektila ispaljena iz Pojasa Gaze, te da su se na jugu Izraela oglasile sirene za uzbunu".

Međutim, izraelski Haaretz većim dijelom potvrđuje palestinsku verziju napada, a prema drugim izvorima se kontingent izraelskih specijalnih snaga infiltrirao u Pojas Gaze kako bi oteo zapovjednika Hamasa. Međutim, kako je došlo do sukoba, umjesto otmice, Izraelci su odlučili likvidirati Nura Baraka i pobjeći na teritorij pod njihovom kontrolom.

Izraelski vojni režim je potvrdio da je tijekom sukoba između Hamasa i izraelskih vojnika poginuo najmanje jedan izraelski vojnik, a još jedan je ranjen.

Hamas je odgovorio na zračne udare i ispalio oko 15 projektila na teritorij pod izraelskim okupacijom, ali projektili nisu probili izraelski proturaketni sustav "Iron Dome".

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je bio u Parizu na obilježavanju stote obljetnice od potpisivanja primirja u Prvom svjetskom ratu, "nakon što je obaviješten o eskalaciji nasilja", skratio je posjet Francuskoj i vratio se u Izrael.

U međuvremenu je glasnogovornik Uprave zračnih luka Izraela rekao da su zbog sukoba u Gazi promijenjene piste s kojih uzlijeću i na koje slijeću avioni u međunarodnoj zračnoj luci "Ben Gurion" u blizini Tel Aviva.

Ruski predsednik Vladimir Putin smatra prirodnom želju EU da osigura svoju bezbednost sopstvenim snagama.

"Što se tiče alternativnih, evropskih Oružanih snaga, to nije moja ideja. Sada je predsednik Makron rehabilituje, ali o njoj mi je još govorio jedan od ranijih predsednika, Žak Širak. Međutim, i pre njega su bile takve ideje. U principu, Evropa je snažna ekonomska zajednica, jak ekonomski savez, i u celini potpuno je prirodno da oni žele nezavisnost u sferi odbrane i bezbednosti", prokomentarisao je Putin u intervjuu RT inicijativu francuskog lidera Emanuela Makrona o stvaranju evropske vojske.

On je naglasio da je to u celini pozitivan proces sa tačke gledišta jačanja višepolarnog sveta.

"U tom smislu, mi i Francuska imamo isti stav u tome", rekao je Putin.

O odnosima sa SAD

Putin je dodao i da očekuje nastavak pregovaračkog procesa o Dogovoru o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa.

Ruski predsednik nije isključio da će razgovarati sa američkim liderom za vreme radnog ručka svetskih lidera.

"U svakom slučaju, mi (Rusija) smo spremni za dijalog, nismo mi izašli iz Sporazuma o raketama srednjeg i kratkog dometa, to planiraju da urade Amerikanci. I oni i mi smo odlučni da nastavimo dijalog. I što je još važnije, ne na najvišem ili visokom nivou, već na ekspertskom nivou. Nadam se da će ovaj pregovarački proces biti obnovljen", naglasio je Putin.

On je podsetio da se Rusija trudi da izvodi velike vojne vežbe u blizini granica zemalja-članica Severnoatlantskog pakta.

Odgovarajući na pitanje o krupnim vojnim vežbama NATO-a, Putin je rekao: "Što se tiče vežbi, mi ih takođe održavamo, međutim, trudimo se da ne izvodimo velike vežbe u blizini granica zemlja NATO-a. Poslednje velike vojne vežbe održali smo na istoku, hiljade kilometara daleko od granica zemalja NATO-a".

Kako prenosi njemački časopis Focus, Njemačka se suočila sa zavjerom unutar Bundeswehra, gdje je formirana tajna skupina od 200 vojnika i časnika koji su planirali ubojstva političara i migranata na njemačkom teritoriju.

Savezna kriminalistička policija Njemačke (BKA), otkrila je najveću urotničku mrežu radikalnih pripadnika oružanih snaga Njemačke, koji su "bili spremni za smak svijeta", izvijestio je u petak časopis Focus, navodeći šture podatke iz istrage koji su bili dostupni uredništvu.

Misija ove vojne operacije je imala kodno ime "Tag X", a cilj operacije je bio ubiti neke visoke političare u Njemačkoj, te određeni broj migranata.

Prema informacijama iz njemačkih medija, članovi Zapovjedništva specijalnih snaga (KSK) i udruženje elitnih vojnika "Uniter e.V.", među čijim članovima su uključeni agenti policije i specijalnih snaga, pripremali su takozvani "Dan X", datum na koji su planirali okupiti "nepoželjne" političare na određenom mjestu s namjerom da ih ubiju.

Članovi skupine su razgovarali o svojim planovima u privatnim razgovorima i na sastancima, a pripremili su i oružje kako bi proveli operaciju.

U ovom trenutku, iako se ne zna tko bi mogao biti na popisu meta, poznato je da je jedan od ciljeva bio vođa ljevice u Bundestagu, Dietmar Bartsch.

Štoviše, kako prenosi Focus, istraga Savezne kriminalističke policije Njemačke je bila opstruirana od strane potpukovnika Vojne kontraobavještajne službe (MAD), koji je bio dio urotničke skupine.

Pukovnik Vojne kontraobavještajne službe Njemačke, protiv kojeg tužitelj grada Kölna pokrenuo kazneni postupak, tijekom istrage je dao sve informacije u članovima urotničke skupine i upozorio na nadolazeće akcije i mjesta na kojima su se trebale provesti.

Glasnogovornik Slobodne demokratske stranke (FDP), Marie-Agnes Strack-Zimmermann, rekla je da povjerenstva Bundestaga još nisu obaviještena o slučaju, uz napomenu da će "to pitanje svakako morati biti razjašnjeno u Bundestagu".

Vijest je prenio i njemački list Die Zeit, ali tvrdi kako časnik Bundeswehra, koji je pristao surađivati s istražiteljem, nije spomenuo brojku od 200 ljudi, ali je rekao da su pripremana ubojstva političara, aktivista za ljudska prava i migranata. Neki od osumnjičenika se brane kako su se sastajali kako bi pripremili materijal i oružje za osobnu obranu u slučaju ozbiljnih kriza, piše Die Zeit.

O slučaju je izvijestio i Der Tagesspiegel, ali mediji u ovoj fazi istrage općenito imaju malo saznanja o navodnoj uroti, prije svega jer su u sve upleteni pripadnici vojske, specijalnih snaga, obavještajnih službi i policije. Ostali mediji su preferirali ne pisati ništa o navodnoj uroti, barem do završetka istrage i službene objave podataka.

Navode zapadnih medija da će Rusija imati najviše koristi od ponovnog uvođenja američkih sankcija Iranu ruski politikolozi tumače kao pokušaj zabijanja klinova u rusko-iranske odnose i namere da se stvori negativna slika o Rusiji.

"Volstrit džurnal" tvrdi da su se američke sankcije Iranu pokazale korisnim za Rusiju i da su restriktivne mere omogućile Moskvi da preuzme od Teherana kupce i poveća izvoz svoje nafte.

Kako navodi list, Moskva pomaže Teheranu u saniranju štete od sankcija koje su uvedene na iransku naftu. Rusija kupuje naftu od Irana za unutrašnju upotrebu, a svoju koristi za izvoz, pre svega u Evropu.

Najveći kupci iranske nafte su fabrike koje naftu prerađuju u Evropi i Aziji. One sada moraju da traže alternativne isporučioce.

List tvrdi da Rusija planira da i dalje kupuje naftu od Irana, ali da će koristiti barter, odnosno sistem razmene robe ili usluga za drugu robu. U zamenu za naftu Teheran će dobijati proizvodnu opremu i prehrambene proizvode tj. mašine i hranu.

Naglašeno je da Moskva već proizvodi rekordne količine nafte u poslednjih 30 godina i da se nalazi na prvom mestu po ovom parametru na svetu. U oktobru je prizvodila 11,41 milion barela dnevno, što je za 4,3 odsto više u odnosu na isti period 2017. godine.

Prema zapadnim medijima, pomažući Iranu Rusija zamenjuje tu zemlju na svetskom tržištu nafte. Evropske zemlje koje su prestale da kupuju iransku naftu sada kupuju veće količine ruske. Moskva je već u određenoj meri uspela da nadoknadi smanjene isporuke iranske nafte i Turskoj, Kini i Južnoj Koreji.

Ruski eksperti, međutim, smatraju da takvi napisi imaju za cilj da se Rusija predstavi kao manipulator.

Izrael posjeduje ilegalno nuklearno oružje, kršeći sve međunarodne ugovore, a Njemačka ipak to podržava isporukama naoružanja vojsci izraelskog režima, piše dr. Hans-Jürgen Klose.

"Mi, Nijemci, ne samo da smo izmučeni zbog Drugog svjetskog rata i vječnog osjećaja krivnje pod sloganom "Never Forget", nego smo i sponzor Izraela u ilegalnom nuklearnom naoružavanju. Kako stvari izgledale u praktičnom životu, podržavamo Izrael", rekao je dr. Hans-Jürgen Klose.

Njemački stručnjak je komentirao aferu u Izraelu u kojoj se otkrilo da je odvjetnik i rođak izraelskog premijera Davida Shimron optužen u slučaju davanja mita kako bi se osiguralo da Izrael stekne njemačko-izraelsko oružje. Shimron je predstavljao skupinu Izraelaca, među kojima su David Sharan, bivši zapovjednik izraelske mornarice Eliezer Marom, bivši Netanyahuov odvjetnik Isaac Molho i drugi, koji su u skandalu oko njemačkih podmornica u Izraelu zastupali interese kompanije Thyssen Krupp iz Kiela. Davida Shimron je za "lobiranje" u Izraelu primio oko 10 milijuna eura, a policija u Izraelu istražuje slučaj prijevare, pranje novca i podmićivanje od ukupno 2 milijarde dolara.

O cijelom slučaju u Izraelu je prije dva dana opširno pisao list Haaretz, ali njemačkog stručnjaka ne zanima toliko korupcija u Tel Avivu koliko pomoć Njemačke u naoružavanju Izraela podmornicama koje ne bi trebale lansirati nuklearne projektile, jer ih Izrael "službeno nema".

Još od kraja '90-ih, Savezna Republika Njemačka je isporučila podmornice i sada korvete Izraelu. Počevši od Schröderove, vlade, do Kohla i Angele Merkel, sve su ove akcije pravedno ukinute. 2012. prve podmornice proizvedene u Njemačkoj za Izrael bile su opremljene nuklearnim oružjem. Naravno, nuklearnim oružjem koji službeno ne postoji, jer Tel Aviv nije podvrgnut nuklearnoj kontroli i službeno "nije nuklearna država", pojašnjava dr. Hans-Jürgen Klose.

U ponedjeljak, 5. studenog, i službeno su startale američke sankcije protiv iranskog financijskog i energetskog sektora, o kojem, u najvećoj mjeri i ovisi državni proračun te zemlje. Mnoge države, uključno i Indiju i Kinu, kao najveće uvoznice iranskog "crnog zlata", smanjile su količine uvoza ali ga nisu i obustavile, kako je to tražila Trumpova administracija proteklih mjeseci "prilagodbe", točnije - ostavljanja prostora američkim diplomatima za vršenje pritisaka na "nepoćudne zamlje", uključno i svoje najbliže saveznike i partnere u Europi i Aziji.

Predsjedniku Donaldu Trumpu sve osim potpunog prekida uvoza iranske nafte bilo je premalo, budući da on kroz svođenje izvoza iranske nafte "na nulu" nastoji ostvariti preduvjete za brzo slabljenje iranskog gospodarstva i njegove vojne moći, a posljedično i pad vladajuće garniture u Teheranu i političkog poretka, uspostavljenog nakon velike islamske revolucije iz 1979. godine, čija se godišnjica ovih dana u Iranu upravo obilježava. Spomenute ciljeve, do sada, na tako drastičan način nije pokušala ostvariti niti jedna prethodna američka administracija.

Međutim, na putu uspjeha novih Trumpovih - nikada oštrijih protuiranskih sankcija, iskrsnuli su brojni problemi, koji, u prvom redu, svjedoče o teškom odricanju od svoje vanjske politike i nacionalnih interesa velikih američkih saveznica u EU, i "žilavosti" tih država, koje proteklih mjeseci postojano upozoravaju Washington i prijete zaobilaženjem dolara u trgovanju s Iranom, uspostavom svog samostalnog ili zajedničkog platnog sustava, paralelnog SWIFT-u koji je podložan utjecaju Washingtona i njegovim sankcijskim udarima jer je oslonjen na američki dolar, i td. i td. Takva tvrda Trumpova politika prijeti slabljenjem kohezijskih veza između Washingtona i njegovih partnera jer ne uočava potrebu za sagledavanjem i njihovih, a ne samo američkih interesa.

A da velike i brzorastuće zemlje ne žele trgovati svojim ključnim nacionalnim interesima, osim turske, svjedoči i nedavna indijska kupnja ruskih sustava proturaketne obrane S-400 "Triumf" za više od 5 milijardi dolara, usprkos snažnom američkom protivljenju i prijetnjama sankcijama. Druga vijest o indijskom "neposluhu" stigla je prošli tjedan, kroz informaciju, kako će se u studenom održati sastanak između Indije, Rusije i Irana oko konačnog otvaranja prometnog koridora "Sjever-jug" (Indija-Iran-Azerbajdžan-Rusija-EU). On je Indiji važan jer joj je to najbliži i najbrži način za plasman proizvoda u Europu i zaobilaženje pakistanskog teritorija i eventualnih rizika koji proizlaze iz složenih indijsko-pakistanskih odnosa.

Smatra se kako bi se startom ovog prometnog koridora, dugog 7,2 tisuća kilometara i koji je opasna alternativa Sueskom kanalu, indijskim proizvodima otpravljenim iz luke Mumbaj (na zapadu Indije) preko iranskog i azerbajdžanskog teritorija i ruske kaspijske luke Astrahan, a odatle žaljeznicom do Europske unije, smanjilo vrijeme isporuke za čak 30-40% (količina roba preveženih u jednoj godini procjenjuje se na 20-30 milijuna tona). Primjerice, indijski proizvodi, koji će se prevoziti tim koridorom, iz Mumbaja će u Moskvu stizati čak 20 dana prije nego što je to sada slučaj, kada se njihov prijevoz odvija kroz Sueski kanal i dalje Sredozemnim morem do europskih luka. Isto tako, značajno bi se skratilo vrijeme dostave, a time i cijena indijskih roba i za europsko tržište.

U vrijeme kada se pokušava pronaći način za okončanje rata u Jemenu, gdje saudijska koalicija u više od tri godine genocidne agresije nije ostvarila nijednu vojnu pobjedu, SAD najavljuju kako će u sklopu jačanja pritiska na jemenske snage, jemenski narodni pokret Ansarullah proglasiti "terorističkom organizacijom".

Navodeći izvore bliske Bijeloj kući, The Washington Post je u četvrtak izvijestio da uprava američkog predsjednika Donalda Trumpa razmišlja o uključivanju pokreta Ansarullah i njegovih čelnika u svoj popis terorističkih organizacija i njihovih vođa, čime se automatski isključuje mogućnost pregovora i postizanja mira.

Nije teško zaključiti da ova inicijativa dolazi iz Saudijske Arabije i Izraela, koji Ansarullah i njegove vođe smatraju produženom rukom Irana na Arapskom poluotoku.

Kako prenosi američki list, ovo je pitanje raspravljano nekoliko puta od dolaska Trumpa na vlast, ali se posljednjih nekoliko mjeseci rasprava u Bijeloj kući ubrzala, jer u Washingtonu vjeruju da će stavljanjem jemenskog pokreta na popis terorističkih organizacija moći vršiti veći pritisak na Ansarullah i jemenske Huti borce.

Ako Ansarullah bude uključen u popis terorističkih skupina američkog State Departmenta, Washington će dobiti pravo da blokira svu njegovu financijsku imovinu, nametne zabranu putovanja njegovim članovima i nametne sankcije svima koji na bilo koji način podupiru jemenski pokret.

The Washington Post je potvrdio kako će proglašenje Ansarullaha kao "terorističke skupine" biti dobro prihvaćeno od strane saudijskog režima, kojeg Washington u oduvijek podržava, a posebno od početka njegove genocidne vojne kampanje koju je Rijad protiv Jemena pokrenuo u ožujku 2015.

Glasnogovornik Ansarullaha, Muhamad Abdel Salam, optužio je SAD u četvrtak da stoji iza napora napada Saudijske Arabije i saveznika Rijada na Jemen, ističući kako "povećanje opsega neprijateljstava i jačanje saudijskog rata protiv Jemena dolazi ravno iz kancelarija Washingtona".

Američki državni tajnik je rekao da je u najboljem interesu Irana da se pokloni i posluša Washington, jer ako to ne naprave, njihov narod će na kraju to skupo platiti

Uprava Donald Trumpa nametnula je svoje najoštrije sankcije ikada protiv Irana, dovodeći njihove građane na rub siromaštva.

Američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio je novinaru BBC-a da iransko "vodstvo mora donijeti odluku ako želi da njihovi ljudi imaju što za jesti", odbacivši sve izjave o brizi o Iračanima, nakon uvođenja najnovijih oštrih sankcija.

BBC-ov izvjestitelj Hadi Nili je pokušao zatražiti odgovor od Pompea što će se dogoditi ako sankcije neće imati željeni učinak, ali je Pompeo opetovano izbjegavao pitanje, ponavljajući da je Iranu "u najboljem interesu" da zaustaviti njezin "destabilizirajući utjecaj" i shvati optužbe da je Iran primarni sponzor svjetskog terorizma.

Pompeo pokušava prikačiti sve regionalne zločine Iranu i zamišlja metu na iranskoj vladi.

Ali što ako sankcije završe tako da narod najviše nastrada upitao je Nili. "Ne, ne," kaže Pompeo, prekidajući ga.

Osim što sankcije potpuno mogu naštetiti narodu, on sve to priznaje nekoliko minuta kasnije - ali to je u redu jer služi američkim ciljevima:

"Vodstvo Irana mora donijeti odluku ako želi da njihovi ljudi jedu."

Pompeo, dakle, nastavlja ono što su radili njegovi prethodnici u izgladnjivanju naroda u "neprijateljskim zemljama".

U siječnju je Rex Tillerson govorio je o Sjevernoj Koreji i "duhovima brodova" koji su isplovljavali prema kopnu Japana, a većina njihove posade je umrla nakon očajnički provedenog ribarenja bez dovoljno goriva za povratak.

"Dobivamo mnogo dokaza da ove sankcije zaista počinju boljeti" - rekla je Condoleezza Rice, za sudbine civila u ratnim zonama.