Znanost o duhuS


Eye 1

Silovanje uma i psihološko ratovanje

"Potreban je trud da se svijet izloži propagandi i hipnotizira kako bi se pokorio." - Joost Meerloo, Silovanje uma
"Čovjek ne stvara svoje ideje; mogli bismo reći da ga ideje čine." - Carl Jung, Freud i psihoanaliza
dark world
© pixabay.com
Ideje su sjeme naših najvećih kreacija, ali mogu posijati i uništenje. Ideje, kada se provedu u djelo, dovode do individualnog i društvenog procvata ili do individualne patnje i društvene propasti. A određene ideje mogu izazvati masovnu psihozu i motivirati pojedince da počine djela takve okrutnosti i izopačenosti da će se vanjskom promatraču činiti da je društvo opsjednuto zlom.

Razmišljajući o masovnoj psihozi koja je izbila diljem Europe sredinom 20. stoljeća i koja je dovela do više ratova i višestrukih genocida, Carl Jung je napisao sljedeće:
"Upravo kad su ljudi čestitali sami sebi što su ukinuli vjeru u demone, pokazalo se da umjesto da opsjedaju tavan ili stare ruševine, demoni lebde u glavama naizgled normalnih Europljana. Tiranske, opsesivne, opojne ideje i zablude bile su posvuda, a ljudi su počeli vjerovati u najapsurdnije stvari, baš kao što vjeruju opsjednuti." - Carl Jung, Nakon katastofe
Jung je svoj život posvetio proučavanju psihe čovjeka i bio je akutno svjestan kako ideje utječu na individualni i društveni razvoj. Stoga moramo paziti koje ideje potvrđujemo, a koje negiramo, a to se posebno odnosi na naše ideje o ljudskoj prirodi, ljudskom potencijalu i pravilnoj strukturi društva. Jer ovaj skup ideja pomaže u određivanju našeg vrijednosnog sustava koji nas potiče da djelujemo na određene načine i da težimo određenim stvarima.

Te su ideje sastavni dio našeg moralnog kompasa koji nas uči što je ispravno, a što pogrešno, što voljeti, a što mrziti. A naše ideje o ljudskoj prirodi postavljaju granice, široke ili male, na naš potencijal i na individualnoj i na kolektivnoj razini.

Bulb

Jordan Peterson: Ne odlučiti ništa najgora je odluka

Ljudi koji se ne odluče za neki posao ili karijeru redovito izgube kompas i zalutaju. To lutanje nastoje zamaskirati fasadom romantična buntovništva

odluka
© Shutterstock
Moguće je biti zadovoljan, čak i sretan, s ovim ili onim partnerom, s ovom ili onom skupinom prijatelja, s ovom ili onom karijerom. U nekom smislu može se reći da bismo zadovoljstvo na tim područjima možda postigli i da smo drukčije izabrali.

Sva ta područja imaju i svoje velike nedostatke: ljubavni partneri mogu biti nestalni i komplicirani, kao i prijatelji, a svaka karijera i posao nose sa sobom nezadovoljstva, razočaranja, pokvarenosti, proizvoljnu hijerarhiju, internu politiku i posve bezumne odluke. Iz toga što ne postoji idealna vrijednost mogli bismo zaključiti da ništa nije važnije od ičega drugog - ili pak izvući još beznadniji zaključak: da ništa uopće nije važno.

Komentar: Više članaka Dr. Petersona pročitajte:


People 2

Širom sveta se beleži pad učestalosti vođenja ljubavi

woman bed
© silverkblackstock/shutterstock
Živimo u svetu u kome se javno priča o seksu više nego ikada, industrija zabave se uzda u naše seksualne instinkte kada pravi svoj sadržaj, a masovno korišćene aplikacije za upoznavanje prvenstveno služe za pronalaženje seksualnog partnera. Kako je onda moguće da u ovakvoj atmosferi ljudi ređe vođe ljubav nego pre tri decenije?

Ako ste sumnjičavi prema ovoj tvrdnji, reći ćemo vam da iza nje stoje kredibilna istraživanja iz mnogih zemalja.

Istraživanje iz Velike Britanije, sprovedeno tokom tri decenije, pokazalo je da su ljudi 1991. imali seks pet puta mesečno, godine 2001. taj broj je pao na četiri, a 2012. su u proseku tri puta vodili ljubav svakog meseca.

"Ako pogledate širom sveta, i druge studije pokazuju pad učestalosti vođenja ljubavi. Dakle, to je već pravi međunarodni trend", rekao je Soazig Klifton, jedan od autora studije, povodom iznenađujućih rezultata istraživanja

Nemački istraživači zabeležili su sličan pad seksualne aktivnosti od 2005. do 2020. godine, a kao razlog navode smanjen broj ljudi koji žive sa partnerom.

Prema istraživanjima urađenim u SAD 2009. godine, 79 odsto tinejdžera starosti između 14 i 17 godina nije imalo seksualni odnos u prethodnoj godini, dok je ovaj procenat porastao na 89 odsto u istom istraživanju sprovedenom deset godina kasnije.

Mnogi veruju da se uzrok pada seksualne aktivnosti krije u rastu popularnosti onlajn video igrica, kao i društvenih mreža, ali za to ne postoje čvrsti dokazi.

Soazig Klifton je istakao da je ljudima danas lakše da pričaju o seksu u odnosu na period '90-ih.

"Možda su ljudi slobodniji da kažu da nemaju seksualne odnose", objasnio je on. To bi moglo da bude jedno od objašnjenja iznenađujućih rezultata istraživanja.

Komentar: Mladi muškarci sve manje imaju seks


Coffee

SOTT Fokus: Neprestana užurbanost: O potrebi za mirnoćom

Walden pond
"Svi mi u pojedinim trenucima znamo da su i najsloženije ustanove našeg života napravljene samo zato da bismo pobjegli od naše prave zadaće, znamo da bismo rado našu glavu skrili bilo gdje, kao da nas tamo naša savjest sa stotinu očiju ne bi mogla ščepati, znamo da državi, stjecanju novca, društvenosti ili znanosti poklanjamo svoje srce samo zato da ga više ne bismo imali, znamo da čak i težak dnevni rad rintamo žešće i nesvjesnije nego što je potrebno za život jer nam se čini potrebnijim da ne dođemo do svijesti. Sveopća je žurba jer je svatko u bijegu od sebe sama".

- Friedrich Nietzsche
Potaknut čitanjem knjige Spokoj je ključ Ryana Holidaya, i sličnim razmišljanjima, htio sam se ovdje osvrnuti, kroz par citata iz te knjiga, na sveprisutnu užurbanost i odsutstvo mirnoće u ljudskoj prirodi koju su primjetili mislioci tijekom stoljeća. Mirnoće ne u fizičkom smislu, već unutarnjem - stanju koje nam dopušta da čujemo glas savjesti - te kako odsutsvo toga djelomično doprinosi raznim problemima sadašnjice i našim privatnim životima.

Jedna od ustanova koja guši kontakt s nečim višim unutar nas, su naravno vodeći mediji koji igraju ulogu glasnogovornika elita na vlasti. Utapaju ljudsku svijest u kakofoniji laži i pokušavaju nametnuti svoju iskrivljenu verziju stvarnosti svima ostalima. Ali ipak, moć koju posjeduju dolazi od toga što mi sami nismo u kontaktu s vlastitom savješću i razumom, jer smo dopustili da te sposobnosti atrofiraju i predali ih neodgovornim institucijama, raznim "stručnjacima" i trgovcima lažima. Time gubimo kontakt sa širim svijetom i nama samima. Nije ni začuđujuće da neki pojedinci karakteriziaju naše trenutno doba kao mračno.
"Morate biti dovoljno mirni da otkrijete što se zapravo događa. Morate pustiti da se mutna voda slegne. To se ne može dogoditi ako letite s jednog mjesta na drugo, ako natrpavate svoj raspored svim aktivnostima koje vam padnu na pamet kako biste izbjegli mogućnost da makar i trenutak provedete sami sa svojim mislima".

- Ryan Holiday
Ono što slijedi su komentari na nekoliko točaka koje sam označio u knjizi, i za koje smatra da bi možda mogle biti korisne drugima. U osnovi knjiga govori o potrebi za unutarnjom mirnoćom u našem bučnom svakodnevnom životu koji je ispunjen raznim obavezama, razonodama i slično, što nas spriječava da pauziramo i razmislimo o tome što je zapravo važno.

Bulb

Najbolje od Weba: Jordan Peterson: Usporedite se s onime što ste vi bili jučer, a ne s onime što je netko drugi danas

Tražite, i dat će vam se. Kucajte, i otvorit će vam se. Ako tražite kao da želite i kucate kao da želite ući, možda vam se ukaže prilika da poboljšate svoj život: malo, puno ili potpuno.

zena na prozoru
© Shutterstock.com
Obraćajte pozornost. Usredotočite se na svoju okolinu, fizičku i psihološku. Primijetite što je to što vam smeta, što vas brine, što vam ne dopušta da budete to što jeste, a što možete popraviti, što hoćete popraviti. To možete otkriti postavljajući si tri pitanja (ali tako kao da vas iskreno zanima odgovor): "Što mi smeta?", "Je li to nešto što mogu popraviti?" i: "Bih li to bio voljan popraviti?"

Ako otkrijete da je na bilo koje od ovih pitanja odgovor "ne", tražite drugdje. Ciljajte niže. Tražite dok ne nađete nešto što vas muči, što možete i želite popraviti, i zatim to popravite. To je dovoljno za jedan dan.

Možda vam je na stolu hrpa papira koju izbjegavate, koju ne želite ni pogledati kada uđete u sobu. Iz te hrpe vrebaju strašne stvari: porezni obrasci, računi, pisma od ljudi koji žele nešto od vas, a vi ne znate možete li to ostvariti. Primijetite svoj strah i imajte samilosti prema njemu. Možda među tom hrpom papira ima zmija. Možda će vas ugristi. Možda tamo vrebaju i hidre. Odsjeći ćete jednu glavu, a sedam novih će narasti.

Kako biste se uopće mogli nositi s time?

Komentar: Više članaka Dr. Petersona pročitajte:


Vinyl

Glazba i mozak: Podiže raspoloženje, povećava učinkovitost i usporava kognitivno propadanje

muzika
© pexels
Većina ljudi obožava glazbu. Ako je vedra, glazba će se pozitivno odraziti na naše raspoloženje, ako je smirujuća, potaknut će nas na razmišljanje i može utjecati na donošenje kvalitetnijih odluka, može se pozitivno odraziti na našu kreativnost itd., a jako je dobra vijest i da slušanje glazbe može usporiti kognitivno propadanje.

Svirate li neki instrument, mogli biste imati iznenađujuće koristi od te aktivnosti. Istraživanja su pokazala da redovito sviranje glazbenog instrumenta može povećati volumen moždanog tkiva te poboljšati kognitivne vještine poput vizualnog pamćenja. Koristi su najizraženije ako glazbena obuka započne u ranoj dobi, ali mogu biti značajne i kada se instrumenti uče svirati u odrasloj dobi.

Komentar: Također pročitajte:


Smoking

SOTT Fokus: Korupcija duhanskog duha

soldier smoking
Kad je riječ o tome kako vas se truje u ime zdravlja, jedna od mojih omiljenih tema je duhan.

Ovo će biti dugačak tekst. Od sve većeg trovanja duhanskih proizvoda od strane vlada i velikih duhanskih kompanija, do duhovnog značaja biljke, nekih njezinih ljekovitih svojstava i subverzije njezina duha.

Vjerojatno znate da obične cigarete ili duhan koji se prodaje u trgovinama imaju gomilu dodanih aditiva, a pušenje tih proizvoda ni na koji način nije isto što i pušenje duhana kao takvog. Identificirano je oko 600 različitih vrsta aditiva.

Koliko sam pročitao, većina duhanskih proizvoda vaših poznatih brendova kao što su Marlboro, Pall Mall, Lucky Strike, Winston itd. sadrži između 10 i 50 različitih aditiva.

Komentar: Dok se neke od gore navedenih 'metafizičkih' spekulacija mogu činiti pomalo subjektivnima i teško ih je kvantificirati - postoji mnogo toga što ukazuje na to da pušenje čistog duhana doista ima dobrobiti koje su uglavnom izvan svijesti većine ljudi. Čak i među većinom samih pušača. A ako je 'duhovno', na neki način, odraz fizičkog i biološkog - možda ima istine u idejama koje autor iznosi u članku.

Više o duhanu pročitajte: Također pročitajte:


Bulb

Najbolje od Weba: Jordan Peterson: Čitava generacija psihologa preporučivala je laž o sebi kao jedini put do mentalnog zdravlja

Njihov credo? Neka laž bude vaš kišobran. Jedva se može zamisliti sumornija, jadnija, pesimističnija filozofija od te koja tvrdi: sve je tako strašno da vas samo zabluda može spasiti.

mask
© Shutterstock
Ma koliko vi bili dobri u nečemu, ili ma kako vrjednovali svoja postignuća, uvijek postoji netko pored koga se činite nesposobnim.

Možda ste dobar gitarist, ali niste Jimmy Page ili Jack White. Gotovo je sigurno da nećete biti zvijezda čak ni u lokalnomu kafiću. Dobar ste kuhar, ali mnogo je izvrsnih šefova kuhinje. Recept vaše majke za riblje glave i rižu, ma koliko bio omiljen u njezinu rodnome selu, u današnje se vrijeme ne može mjeriti s voćnom pjenom i sladoledom od viskija. Neki mafijaški vođa ima luksuznu jahtu. Neki opsesivni direktor ima skupocjeni ručni sat koji čuva u još skupljoj kutiji od drva i metala. Čak se i najšarmantnije hollywoodske glumice naposljetku pretvore u zle maćehe, u svojoj vječnoj paranoidnoj potrazi za novom Snjeguljicom.

A vi? Vaša je karijera dosadna i besmislena, vaše kućanske vještine drugorazredne, vaš ukus užasan, deblji ste od svojih prijatelja i svi izbjegavaju vaše zabave. Koga briga ako ste kanadski premijer kada je netko drugi američki predsjednik?

Komentar: Više članaka Dr. Petersona pročitajte:


Bug

Najbolje od Weba: Razumijevanje tiranskog uma i načina na koji djeluje

Stalin
Svi ljudi nastoje kontrolirati svoje okruženje do određenog stupnja. Žele pouzdanu razinu upravljanja svojim svijetom i otkloniti sve sumnje koje bi mogli imati o svom opstanku u budućnosti. Ako mogu, ljudi će poduzeti mjere da uklone svaku potencijalnu bol ili napor i uspostave život u trajnoj udobnosti. Lak put san je većine, a da bi ga ostvarili, ljudska bića na moć gledaju kao na snažan alat.

Istražujem ovo uobičajeno stanje jer želim razjasniti da gotovo SVI LJUDI do određenog stupnja žele moć. Ponekad to čak znači kontrolirati radnje drugih kako bismo ih spriječili da naruše oazu udobnosti koju gradimo oko sebe. Ponekad postoje destruktivni ljudi za koje smatramo da smo ih prisiljeni inhibirati i zatvoriti u kavez u činu samoobrane. A opet ponekad pokušavamo kontrolirati one oko sebe iz iracionalnog straha.

Tiranski način razmišljanja nije ekskluzivan samo za povijesne ličnosti poput Staljina, Maova i Hitlera, to je duboko ukorijenjena sjena koja ponekad vreba u većini nas. To je stanje koje politički tirani pokušavaju iskoristiti u svoju korist, jer nijedna autoritarna vlada ne može biti uspješna bez pomoći milijuna malih tirana koji je podržavaju. Oni pronalaze način da podrže našu želju za kontrolom i predvidljivošću dok nas istovremeno porobljavaju.

Poanta je da nas tirani trebaju. Svi mi imamo malo tiranije u našim dušama; povezani smo, ali smo različiti.

Cassiopaea

Znanost nema odgovore na sva pitanja: Neobjašnjiva iskustva bliske smrti

slika 1
Svi se nekada zapitamo je li smrt konačan kraj. U eri naglog napretka tehnologije sve se nastoji racionalizirati, pa tako i umiranje. Nekako se sve više stječe dojam da je smrt jednostavno gašenje sustava, koje ima za posljedicu čudne senzacije poput gledanja vlastitih sjećanja. Ovakvo seciranje smrti nekada ostavlja dojam da nakon nje nema ničega osim ništavila. No postoje iskustva koja nadilaze racionalna znanstvena objašnjenja i pokazuju da se s nama nešto uistinu događa i da znanost zasada ne može takva iskustva objasniti.

Jedno takvo iskustvo prenosi Bruce Greyson, professor emeritus psihijatrije Sveučilišta u Michiganu.