Uoči summita G20 je ruski predsjednik Vladimir Putin da ekskluzivni intervju za The Financial Times. S njim su razgovarali urednik lista Lionel Barber i ravnatelj moskovskog ureda Henry Foy.

FT: Gospodine predsjedniče, sada ste u "dvadesetoj" godini kao lideri koji imaju najduži mandat na visokom položaju. Nitko nije imao tako dugo visoko mjesto među čelnicima G20 kao vi u Rusiji. Prije nego što dođemo do dnevnog reda G20, znate da je sada geopolitička situacija takva da postoji rizik sukoba u Perzijskom zaljevu, kao i trgovinski rat između SAD-a i Kine. Kako se svijet promijenio u vaših 20 godina vlasti?

V. Putin: Prvo, nisam bio na vlasti svih ovih 20 godina. Kao što znate, četiri godine sam bio predsjednik Vlade, a to nije najviši autoritet u Ruskoj Federaciji, ali ipak sam dugo bio u strukturama vlasti i višim slojevima i stvarno mogu prosuditi što se mijenja. Zapravo, vi ste upravo sada rekli da pitate kako i što se promijenilo. Govorili ste o trgovačkim ratovima i situaciji u Perzijskom zaljevu. Situacija nije postala bolja, to ću vrlo pažljivo reći, dok ću u određenoj mjeri ostati optimističan. Jednostavno rečeno, postalo je dramatičnije i eksplozivnije.

FT: Mislite li da je svijet postao više fragmentiran?

V. Putin: Naravno, jer je u vrijeme "Hladnog rata", iako je bilo loše što je postojao, to je istina, ali su postojala barem neka pravila koja su se svi sudionici međunarodne komunikacije na ovaj ili onaj način pridržavali ili pokušavali pridržavati. Sada, čini se, uopće nema pravila. U tom smislu je svijet postao fragmentiran i manje predvidljiv, što je najvažnija i najtužnija stvar.

FT: Vratit ćemo se na temu svijeta bez pravila i fragmentiranosti transnacionalnog svijeta. Prvo, gospodine predsjedniče, recite nam što sa stajališta vaših odnosa s drugim sudionicima želite postići u Osaki i koji su vaši glavni ciljevi na ovom summitu?

V. Putin: Volio bih da svi sudionici ovog događaja, a G20 je po mom mišljenju danas ključni međunarodni forum posvećen razvoju svjetske ekonomije, potvrde i razviju zajednička pravila kojih će se svi pridržavati, i da pokažu svoju želju za jačanjem međunarodnih financijskih i trgovinskih institucija. I sve ostale pojedinosti koje su na neki način vezane uz glavne teme. Podržavamo predsjedanje Japanom, naravno.

Zima stiže... u svibnju! Sunce je bez pjega već 19 uzastopnih dana - skoro tri puna tjedna - je li to jedan od mnogih znakova početka novog mini ili 'maxi' ledenog doba?

Svibanj 2019. postao je još jedan nagovještaj onoga što bi, u ne tako dalekoj budućnosti, moglo doći za većinu svijeta: kišne zavjese, ogromna tuča, nagli temperaturni padovi, nesezonski snijeg, oštećeni i propali usjevi, značajni potresi, tornada i još vulkanskih erupcija.

Obilne kiše i rasprostranjene poplave pogodile su većinu Srednjeg zapada SAD-a, kao i dijelove Europe, Azije i Bliskog istoka.

U SAD-u se izlila rijeka Mississippi zbog obilnih kiša pri čemu su srušeni povijesni rekordi. Najmanje 3 osobe je poginulo, dok su deseci tisuća raseljeni.

U Europi, Njemačka i Austrija primile su više od jedne cjelomjesečne količine kiše koja je poplavila ulice i poremetila promet. Na Bliskom istoku - deseci mrtvih u bujičnim poplavama, uništene kuće i izbrisane ulice. U Kini, smrtonosni pljuskovi s više od 200,000 pogođenih.

Nesezonski snijeg nastavio se i u svibnju - s velikim pokrivačem na Srednjem zapadu i zapadu SAD-a te s pogođenim dijelovima Europe, rezultirajući kasnom sjetvom i oštećenim usjevima. U međuvremenu, rane snježne padaline pale su širom Australije.

Vatreni prsten ostao je aktivan ovoga svibnja, s povećanom vulkanskom aktivnosti i potresom jačine 6,2 u El Salvadoru koji je izazvao paniku i upozorenja na tsunami. Peru je pak pogođen potresom magnitude 8,0 koji se osjetio i do Brazila, ostavljajući jednu mrtvu i nekoliko ozlijeđenih osoba.

Pogledajte video sažetak (napomena: prijevod na hrvatski jezik dostupan je klikom na "kotačić" koji se nalazi dolje desno u prozoru pokrenutog video uratka, pri čemu odaberete Hrvatski među ponuđenim titlovima):

Zapadni pakt je onoliko vrednosno veliki koliko su velike laži koje emituje. Zato se histerično plaši istine
Nedavno je obelodanjeno da će USAID - američka agencija za međunarodni razvoj - u narednom periodu uložiti osam miliona dolara u obrazovni sistem BiH i Republike Srpske, sa ciljem, kako se ističe, "jačanje kritičkog mišljenja". Kod nas je to odmah protumačeno kao kreiranje još jednog mehanizma za rušenje Dodika i slabljenje Republike Srpske. Svakako takvi strahovi nisu bez osnova, ali stvari su, uveren sam, ipak kompleksnije. Bar u prvoj fazi. Nije evroatlantskim centrima moći sam po sebi problem vodeći političar Srba u RS, već politika koju vodi po pitanju NATO i odnosa sa Moskvom. To je u fokusu njihovog interesovanja kako bi i kod nas pre ili kasnije nesmetano mogle da prođu nebulozne tvrdnje, kakve je, primera radi, pre neki dan izneo jedan od čelnika NATO - da Rusija vojno ugrožava Evropu. I to u mnogim "prosvećenim" ili "kritički mislećim" zemljama - po NATO standardima - građanstvo "guta", uprkos vidljivoj činjenici da taj pakt oko Ruske Federacije gradi baze i vojnu infrastrukturu i pokreće novu nuklearnu trku; nije obrnuto!

Britanija širom sveta izdašno plaća raspirivanje antiruske histerije dok nezadovoljnim građanima ukida i smanjuje socijalne programe
Ponekad je teško poverovati da vladajući britanski političari mogu biti tako kratkovidi da podrže neuspešnu politiku Tereze Mej, dok britanski mediji i dalje strahuju da otvoreno razgovaraju o tekućoj bregzit katastrofi, kao i o činjenici da je zemlja, pod trenutnim političkim rukovodstvom, napravila pogrešan zaokret srljajući ubrzano ka neminovnoj propasti. U takvoj situaciji, ogromna britanska propagandna mašinerija donela je odluku da i dalje nastavi sa odvlačenjem pažnje javnosti od najvećih izazova današnjice širenjem antiruske histerije. Bez obzira koliko apsurdno to zvučalo, ali danas se od prosečnog Britanca zahteva da poveruje kako "Rusi dolaze", premda niko nije u stanju da pruži logično objašnjenje koji bi to čudni razlog naveo Moskvu da izvrši invaziju na Veliku Britaniju. Međutim, ovaj sumnjivi izgovor se koristi za nastavak forsiranja povećanja vojne potrošnje, dok se izbegava svaka kritika zbog smanjenja i onih malo preostalih socijalnih davanja britanskm građanima, koji se zbog svega ovoga osećaj uznemireno.

Sve što se bavi politikom u EU, a nije jednako poslušno globalnim elitama kao ono što se zove "centar", postalo je ekstremizam
"Bauk kruži Evropom - bauk komunizma. Sve sile stare Evrope ujedinile su se u svetu hajku protiv tog bauka". Tako je glasio početak "Komunističkog manifesta" pre dva veka. Danas možemo reći isto, samo umesto komunizma napisati - "bauk populizma".

Ista energija pobune protiv nepravde podiže se i okuplja danas (kao nekada oko komunista) oko onih pokreta i organizacija koje EU vrhuška i njeni režimski mediji nazivaju "populistima". Značajna masa birača širom Evrope podržava te političke opcije i preti da na nekim budućim izborima ili događajima postane većina Evrope. Na ovim izborima nisu pobedili, ali su pokazali rast i snagu koja nastavlja marš kroz institucije Evropske unije. Pobedili su u V. Britaniji, Francuskoj i Italiji, Mađarskoj i Poljskoj, opstali u Austriji, a nastavili rast u Nemačkoj.

"Sile stare Evrope" vodile su kampanju već godinama, pogotovo mesecima pred upravo održane evropske parlamentarne izbore, baš kao da se bore protiv nekakvog bauka. I nazivali su ga "populizam i ekstremna desnica". Režimske medije prepoznavali ste po tome što su disciplinovano izbegavali da ovakve pokrete nazovu njihovim imenom - suverenisti. Umesto toga koristili su etikete. Taman koliko se politička korektnost razlikuje od političkog diktata, i koliko se autocenzura razlikuje od cenzure, toliko se i nazivi "populisti i ekstremni desničari" ne mogu smatrati etiketama. A jesu. Suštinski jesu.

Nije tajna da SAD ulažu velike napore ne bi li uzdrmale Rusiju, što potvrđuje i najnoviji izveštaj Rand korporacije, jednog od glavnih analitičkih centara Pentagona i američkih obaveštajnih službi. Predlozi sadržani u izveštaju nisu ništa novo i uklapaju se u subverzivnu strategiju delovanja Vašingtona prema Rusiji, ocenjuju ruski eksperti.

U Planu se predlažu mere koje bi iscrpele snagu i resurse Rusije kako bi se ona što lakše iznutra urušila. Dok se uporno plasiraju priče o mešanju Moskve u razne izborne procese, Rand korporacija sugeriše, između ostalog, kao metode podrivanja Rusije da se diskredituje njen izborni sistem, stvori privid da vlast brine samo za vlastito bogaćenje, popularišu istrage o korupciji, podrži protestna aktivnost svih protivnika Kremlja, ali i da se na razne načine podstiče odlazak obrazovanih i kvalifikovanih stručnjaka iz zemlje, pre svega mladih.


Autori izveštaja ponosno ističu da su dali veliki doprinos razradi dugoročne strategije koja je Vašingtonu omogućila da izađe kao pobednik u Hladnom ratu. Tada su SAD primorale SSSR da svoje ekonomske resurse troše na konfrontaciju sa prekookeanskim suparnikom. Taj model proveren u praksi osnova je i za novi plan za destabilizaciju Rusije. Ona je, kažu u Rand korporaciji, i dalje moćan protivnik SAD, a da bi bila oslabljena moraju se naći njena ranjiva mesta.

I dok Svjetska meteorološka organizacija nastavlja podvaljivati globalno zagrijavanje, tvrdeći da je 2018. bila najtoplija zabilježena godina, uz tvrdnje britanske Nacionalne meteorološke službe da je 22. travnja bio najtopliji Uskršnji ponedjeljak ikada, stvarnost uzvraća natrag s rekordno niskim temperaturama i snježnim padalinama širom svijeta... u već poodmaklo proljeće.

Dok solarni minimum jača temperature padaju. Neuobičajeno niske travanjske temperature pogodile su više od 100 milijuna ljudi u SAD-u. Sezona sjetve je primila ozbiljan udarac diljem svijeta. Rezultat svega toga je da poljoprivrednici bankrotiraju u SAD-u, dok u Sjevernoj Koreji i Kini proizvodnja hrane trpi ogromne gubitke.

Španjolska, Portugal, Italija i Njemačka također su pogođene nesezonskim snježnim padalinama, dok su se vinogradi u Francuskoj smrzavali, ugrožavajući ovogodišnju proizvodnju vina. Afrika je isto tako pogođena neuobičajeno niskim temperaturama - snijeg je prekrio Alžir i Maroko ovog mjeseca. U južnoj hemisferi, Zapadna Australija zabilježila je svoj najhladniji travanj ikada zbog ogromne antarktičke fronte. Hladnoća se također umiješala i u proizvodnju pšenice u toj državi - najslabija žetva u zadnjih 11 godina.

Rekordna kiša i poplave na Bliskom istoku ne samo da su potakle cvjetanje u pustinji u ovom periodu godine, već su i donijele kaos ljudskoj populaciji pri čemu su tisuće raseljene u Iranu i Afganistanu.

Dva snažnija potresa dogodila su se ovoga mjeseca - jedan magnitude 6,3 koji je ostavio 8 mrtvih na Filipinima , a drugi jačine 6,1 u Tajvanu pri čemu je ozlijeđeno 17 ljudi.

Olujni vjetrovi jačaju na neuobičajenim područjima dok mlazna struja nastavlja sa svojim kaotičnim vijuganjem - Kina i Pakistan su osjetili posljedice toga ovog mjeseca.

Pogledajte video sažetak (napomena: prijevod na hrvatski jezik dostupan je klikom na "kotačić" koji se nalazi dolje desno u prozoru pokrenutog video uratka, pri čemu odaberete Hrvatski među ponuđenim titlovima):

Na šahovskoj tabli na kojoj se nadmeću SAD i Kina, Huavej nije pešak, nego kraljica. Americi će se napad na Huavej obiti o glavu
Radi se o geopolitičkom, geoekonomskom ratu. Do sada je bio hladan, ali sada ulazimo u duboko zamrzavanje odnosa. Strategija nacionalne bezbednosti SAD to decidirano navodi. Kina je strateški konkurent i mora biti obuzdana svim sredstvima i na svim frontovima: ekonomskom, vojnom, i - prevashodno - tehnološkom.

Otuda aktuelna ofanziva širkog spektra, od 5G tehnologije i veštačke inteligencije (AI) do poteza sračunatih na sprečavanje globalizacije 2.0, a tome treba dodati i maksimalni pritisak koji se vrši širom sveta kako bi se sprečilo pridruživanje zemalja Inicijativi pojas i put, organizacionom spoljnopolitičkom konceptu Kine koji je ujedno i mapa puta evroazijske integracije do 2049. godine.

Samo 24 sata nakon što su hamburški Špigl i minhenski SDZ objavili video-snimke na kojima su se vicekancelar Hajnc Kristijan Štrahe i vođa parlamentarne frakcije Slobodarske partije Johan Gudenus pojavili u politički kompromitujućoj situaciji, austrijska vlada je pala. Štrahe je još u subotu u podne podneo ostavku i ponudio Norberta Hofera kao zamenu, ali kancelar Kurc nije prihvatio leteću izmenu. Austrija ide u prevremene izbore. Ovo je priča o dostojanstvu, bedi i brutalnosti politike. Rezime: Jedna tamna grupa koja je svima poznata, koja polaže odgovornost pred parlamentom, koja stoji pod društvenom kontrolom, je poražena. Porazila ju je tamna grupa o kojoj se ništa ne zna, koja ne polaže odgovornost nikome, ne stoji ni pod kakvom društvenom kontrolom i koja je preko noći praktično izvela državni udar u Austriji. Napredak izgleda drugačije.

"Političke bombe" spadaju u kratke vesti, ali se analize o tome vuku mesecima i godinama. Sa aferom "Ibica" smo tek na početku. Kad je spletka zamišljena? Ko je postavio klopku? Da li originalni scenario odgovara krajnjem rezultatu? Da li trenutno gledamo surogat izvorne namere, ideju idejine ideje? Šta se htelo? Zašto se čekalo? U čiju korist, qui bono?

2015. godine liječnici u Njemačkoj izvijestili su o izvanrednom slučaju žene koja je patila od onoga što se tradicionalno naziva "poremećaj višestruke osobnosti", a danas je poznat kao "disocijativni poremećaj identiteta" (DID). Žena je predstavila različite disocirane osobnosti ("alter ega"), od kojih su neke ličnosti tvrdile da su slijepe. Korištenjem EEG-a, liječnici su bili u mogućnosti utvrditi da aktivnost mozga koja se standardno povezuje s vidom nije prisutna dok je slijep alter ego imao kontrolu nad ženinim tijelom, iako su joj oči bile otvorene. Zanimljivo je da, kada je ličnost koja ima vid preuzela kontrolu, vratila se uobičajena aktivnost mozga.

To je bila uvjerljiva demonstracija doslovno zasljepljujuće moći ekstremnih oblika disocijacije, stanja u kojem psiha stvara višestruke, operativno odvojene centre svijesti, svaki sa svojim vlastitim privatnim unutarnjim životom.

Moderne tehnike neuro-snimanja pokazale su da je DID stvaran: u studiji iz 2014. liječnici su izvršili sken mozga s fMRI [funkcionalna magentska rezonanca, op. prev.] i na DID pacijentima i na glumcima koji simuliraju DID. Skeniranje stvarnih pacijenata pokazalo je jasne razlike u usporedbi s onim sudionicima koji su glumili, pokazujući da disocijacija ima prepoznatljiv otisak neuralne aktivnosti. Drugim riječima, postoji nešto prilično posebno kako disocijativni procesi izgledaju u mozgu.

Također postoje i uvjerljivi klinički podaci koji pokazuju da različite osobnosti mogu biti istodobno svjesne sebe kao i vidjeti sebe kao zasebne identitete. Jedan od nas je podastro opsežnu obradu dokaza za tu različitost identiteta i složene oblike interaktivne memorije koji ga prate, osobito u onim ekstremnim slučajevima DID-a koji se obično nazivaju poremećaj višestruke osobnosti.